Archive pour 2 juillet, 2012

Cinquante ans après son indépendance, le Rwanda se projette en «Singapour africain». Mais le développement du pays profite surtout à une élite

Cinquante ans après son indépendance, le Rwanda se projette en «Singapour africain». Mais le développement du pays profite surtout à une élite 6923971316_87fb1505a3_b-225x300

Le contraste est saisissant entre les quartiers commerçants de Kigali, très animés, et ces galeries commerçantes aseptisées, désertes et sécurisées jusqu’à l’excès.

Sécurité partout, mutuelle pour tous, lutte contre la corruption, fibre optique, électrification, boom des services, le Rwanda réussit à vendre à l’étranger une image et des réalisations qui séduisent les bailleurs de fonds. Depuis le génocide de 1994, l’aide est déversée à flots sur ce petit pays qui tente de remonter la pente en intégrant les recettes néolibérales et les «critères de performance». La croissance est aujourd’hui de 8%. En Afrique, il est classé troisième dans le classement Doing Business 2012 de la Banque mondiale, après l’île Maurice et l’Afrique du Sud. D’après le Rwanda Development Board (RDB), il suffit de deux procédures et de six heures pour lancer une entreprise.

Mais cela suffit-il pour faire du Rwanda un futur Singapour africain? L’ambition est en tout cas présente. Avec priorité sur la «vitrine» de Kigali: avenues élargies et propres, feux de signalisation avec décompte, immeubles flambant neufs, publicités géantes. Un coup d’œil sur le «masterplan» donne une idée percutante des vastes projets du régime: lacs, zones vertes avec plaines de jeux, grandes tours, réseaux de bus, centres commerciaux… Aura-t-il les moyens de ses ambitions? Le principe de réalité (financière) pourrait s’imposer ici ou là. Les pays donateurs étant en pleine crise, le Rwanda devra peut-être réduire la voilure. La construction de l’imposant Convention Center n’a ainsi guère avancé depuis 2010.

D’autres projets sont sortis de terre: la Kigali City Tower et le Grand Pension Plaza sont à présent opérationnels, mais ils peinent à trouver des locataires. Le contraste est saisissant entre les quartiers commerçants de Kigali, très animés, et ces galeries commerçantes aseptisées, désertes et sécurisées jusqu’à l’excès. Le boom immobilier reste une réalité: on achète le matériel de construction à Dubaï et on fait travailler une armée de maçons à 1000 francs rwandais (1,60 franc suisse) par jour. Revers de la médaille, Kigali est devenue inabordable pour le commun des Rwandais. Des milliers d’habitants ont été expropriés de leurs maisons rudimentaires, et relogés loin du centre-ville.

Les campagnes, elles, restent à la traîne. «Le sentiment de frustration grandit sur les collines», constate An Ansoms, chargée de cours à l’Université catholique de Louvain (Belgique), qui a mené en 2011 une enquête dans six villages rwandais. Selon elle, «les paysans ont l’impression d’être des «loosers» car ils ne se retrouvent pas dans le modèle de développement présenté dans le monde entier comme une réussite». On leur impose par exemple des monocultures de café, de thé ou de maïs. «Mais le paysan a précisément besoin de diversifier ses cultures pour limiter ses risques et pouvoir se nourrir», souligne An Ansoms. Obligés de passer par des coopératives, ces travailleurs de la terre doivent parfois payer plus que ce qu’ils perçoivent. «Les bailleurs de fonds sont aveugles. Ils ne voient que les chiffres, mais parlent rarement avec les gens.»

La pauvreté n’aurait-elle donc pas décru de 12% entre 2006 et 2012, comme l’indique le RDB? «Dans les six villages, je n’ai rien constaté, objecte An Ansoms. Au contraire, les gens se retrouvent dans des difficultés financières insurmontables, liées notamment au prix de la mutuelle de santé, passée de 1000 à 3000 francs rwandais (de 1,60 à 4,80 francs suisses), et aux normes imposées pour l’habitat.»

Sur les collines, le prix des terrains constructibles grimpe en flèche, et les maisons doivent respecter une taille minimale. Quant aux tuiles, elles coûtent beaucoup plus cher depuis que les fours artisanaux ont été bannis, car trop polluants. Résultat, «les jeunes n’ont plus de lieu pour fonder une famille, et l’exaspération grandit». Mais comment l’exprimer face à un régime qui ne supporte guère la critique?

Cette politique «top down», imposée à la base depuis les hautes sphères, commence à faire grincer des dents. «Ce sont des apprentis sorciers, lâche un diplomate européen désabusé. Ils veulent aller beaucoup trop vite, ils brûlent les étapes. Cela confine à l’atteinte aux droits de l’homme. Le Rwanda est gouverné par une oligarchie qui phagocyte toute l’économie. Si elle sonde parfois la population, elle ne prend jamais en compte ses souhaits ni ses griefs. C’est la meilleure façon de foncer droit dans le mur. Et puis, tous ces diplômés, que vont-ils devenir? Des universités s’ouvrent à tout bout de champ, mais il n’y a pas de débouché. Qu’on se rappelle le Printemps arabe…»

Les supporters du «miracle rwandais» ne se laissent pas démonter. «Ici au moins, ça marche, pas comme au Congo voisin!» rétorquent-ils. Or, certains accusent le Rwanda de tirer profit de l’insécurité au Congo pour importer discrètement des minerais qui sont ensuite «blanchis» pour l’exportation, ou pour drainer chez lui le tourisme très lucratif autour des gorilles de montagne. Le droit d’entrée dans le parc de la Virunga vient ainsi de passer de 500 à 750 dollars. «La conviction des Rwandais qu’ils sont les meilleurs les rend peu attentifs aux autres points de vue, conclut l’attaché de coopération d’un pays européen. Cela peut constituer un danger important à moyen terme. Personne n’a raison tout seul. Et personne n’aime un voisin trop fier au point d’en devenir méprisant.»

Source: le Temps

Victoire Ingabire arabatashya ku isabukuru nziza y’imyaka 50 igihugu cyacu kimaze kigenga.

Victoire Ingabire arabatashya ku isabukuru nziza y'imyaka 50 igihugu cyacu kimaze kigenga. 1269439696-victoire_UBanyarwandakazi, Banyarwanda nshuti z’u Rwanda

Mbanje kubifuriza mwese isabukuru nziza y’imyaka 50 igihugu cyacu kimaze kigenga. Ndabasaba mwese ngo tuzirikane abakurambere bacu baharaniye ko igihugu cyacu kigobotora ingoma y’Ubukoloni na Gihake.

Uyu munsi twizihiza imyaka 50 y’ubwigenge bw’igihugu cyacu, iyo witegereje imiterere y’ubutegetsi twakomeje kugenda tugira kugeza magingo aya, usanga tutaragera ku bwigenge bwuzuye, buha umunyarwanda wese ubwisanzure mu gihugu cye. Uyu munsi ubuyobozi dufite bw’umuryango FPR Inkotanyi ntibuha Abanyarwanda urubuga rwo kuba batanga ibitekerezo byabo nta mususu, mu bwisanzure busesuye. Ubigerageje ahita afatwa nk’umwanzi w’ubutegetsi akaregwa kurwanya gahunda ya Leta. Abanyarwanda ntibahwema gusaba ko batakomeza kuyoborwa butama. Abaturage bakomeje kwinubira guturwaho ibyemezo bivuye hejuru mu butegetsi, nta jambo bafite ryo kugaragaza icyo babitekerezaho mbere y’uko bishyirwa mu bikorwa.

Abanyarwanda bakomeje gusaba ko bagira ijambo mu bikorwa n’ibyemezo bafatirwa ariko amaso yaheze mu kirere.

Ikibabaje ni uko n’abayobozi bo mu nzego z’ibanze ubu nabo binubira ko ayo mabwiriza aturuka hejuru abageraho basabwa kuyashyira mu bikorwa badahawe igihe gihagije cyo kubanza kubisobanurira abo bashinzwe kuyobora.

Kubwira umuhinzi utunzwe n’ibihingwa bye ngandurarugo ngo nareke kubihinga utamweretse uko hagati aho arabaho we n’umuryango we, igihe umutegeka guhinga igihingwa kimwe, utamweretse ko wabanje kumushakira isoko, kuko icyo gihingwa atari cyo cyonyine kizamutunga, atabyubahiriza agacibwa ihazabu, yagira icyo akopfora agafungwa ngo ararwanya gahunda ya leta, biba ari kumuvutsa uburenganzira bwe.
Ivugururwa ribereye umuhinzi ndetse no mu bundi buzima bw’igihugu ntirikeneye igitugu. Bisaba ko ubutegetsi buriho bwa FPR Inkotanyi bwemera guha urubuga amashyaka atavuga rumwe na bwo ndetse n’abandi bantu ku giti cyabo, kugirango batange ibitekerezo byubaka ku buryo igihugu cyacu cyagira imiyoborere inogeye buri munyarwanda.

Kuva taliki ya 16 Mutarama 2010, ishyaka ryacu FDU INKINGI ryimurira ibikorwa byaryo mu Rwanda, twiyemeje kuba ijwi rya buri munyarwanda, ukomeje gupfukiranwa, utagira aho avugira. Ni ngombwa ko ibibazo biriho mu gihugu tubivugaho nta nkomyi. Ni ngombwa ko ubutegetsi bwa FPR INKOTANYI bwemera ko abanyarwanda twese dufite uburenganzira bungana mu gihugu, ko kuvuga ibibazo biriho mu gihugu cyangwa kunenga imikorere ya Leta atari uguhungabanya umutekano w’igihugu ko ahubwo ari bwo buryo bunogeye bwo gutera igihugu cyacu inkingi mu nzira y’amahoro arambuye.

Ntabwo igihugu cyacu gishobora kugera ku itera mbere rirambye, igihe cyose abene gihugu badafite ubwigenge busesuye. Kugirango tuzagere ku bwigenge n’ubwisanzure busesuye, ni inzira ndende isaba ubutwari n’ubwitange. Ntimurambirwe ariko kuko tuzabigeraho.

Kuva ishyaka FDU INKINGI ritangiye ibikorwa byayo mu Rwanda, twashyizweho igitutu n’iterabwoba. Abarwanashyaka bacu benshi bashyizwe mu buroko, abandi bakuwe ku mirimo yabo bityo bavutswa uburyo bari bafite bwo gutunga urugo rwabo. Ariko nyamara ibyo ntibyabaciye intege. Ubwanjye maze amezi 21 mu buroko. Icyemezo urukiko rwafashe ndetse n’icyo ruzafata mu minsi iri imbere, ntabwo cyanca intege, kuko nzi ko mundi inyuma ndetse nkaba mboneyeho kubibashimira.

Guharanira ubwigenge n’ubwisanzure busesuye, guharanira kugera ku bwigenge nyabwo, guharanira iterambere rishinze imizi muri demokarasi, ni intego twiyemeje kandi nabwo tuzasubira inyuma cyangwa se ngo turambirwe.

Nkinjira muri gereza nasanze ku rukuta handitse ngo «nta joro ridacya». Icyo nsaba buri munyarwanda wese ukunda u Rwanda ni ugushyigikira umugambi mwiza dufite. Ndabasaba mwese kutarambirwa aho muri hose kuko inzira ndende turimo ariyo izatugeza ku Rwanda twebwe ubwacu ndetse n’ejo hazaza tuzaboneramo amahoro, mu bwubahane, ubumwe, twubaka iterambere rirambye, rishinze imizi muri demokarasi.

Ubuyobozi bwa FPR INKOTANYI bwagombye kumva ko budashobora kutuvutsa uburenganzira bwacu ubuziraherezo, kuko nta joro ridacya.

Inshuti z’u Rwanda nazo kuri uyu munsi w’isabukuru y’imyaka 50 y’ubwigenge, nabasaba ko mu nkunga yose batera u Rwanda bakwita mukurufasha gukemura ibibazo bibangamiye ubwigenge nyakuri, ubwigenge n’ubwisanzure busesuye no gushinga amahame ya demokarasi mu gihugu cyacu. Bityo tuzasigire urubyaro rwacu u Rwanda ruzira akarengane, n’umuco wo gukemura ibibazo binyuze mu mishyikirano, mu mahoro.

Turi kumwe kandi twese hamwe tuzatsinda.

Victoire Ingabire Umuhoza
Umuyobozi wa FDU INKINGI
01/07/2012

Ubu butumwa bunyujijwe kuri Bwana Boniface Twagirimana, Umuyobozi wungirije wa FDU INKINGI

ITANGAZO RYO KURI HOTEL NOVOTEL YA DEN HAAG MU BUHOLANDI NYUMA YO GUTANGA IKIREGO KU RUKIKO MPUZAMAHANGA RUHANA IBYAHA KU RWANDA RUFITE IKICARO ARUSHA RUKAGIRA N’ISHAMI MU BUHOLANDI

ITANGAZO RYO KURI HOTEL NOVOTEL YA DEN HAAG MU BUHOLANDI NYUMA YO GUTANGA IKIREGO KU RUKIKO MPUZAMAHANGA RUHANA IBYAHA KU RWANDA RUFITE IKICARO ARUSHA RUKAGIRA N’ISHAMI MU BUHOLANDI arton22784-83f03-300x199

Boniface RUTAYISIRE

Ndamenyesha abanyarwanda n’abanyamahanga ko ndangije gahunda ndende nari mazemo iminsi yo gutanga ikirego kuri International Criminal Tribunal for Rwanda (ICTR). Ikirego maze gutanga nkaba nkiregamo FPR, Kagame Paul na gouvernement iyobowe na FPR guhera 1994 hamwe n’abasirikare ba FPR.

Uyu munsi tariki ya 29/06/2012 maze guhabwa n’inzego zibishinzwe ikimenyetso cyanditse kandi gisinye kigaragaza ko ikirego cyakiriwe cyageze mu ntoki z’urukiko.

Muri bimwe mubigize icyo kirego harimo ibi bikurikira :

« Nk’umuntu wabaye victime kumpande zombi (genocide hutu na tutsi) kandi nkaba nkomoka mumuryango mugari wagize abavictimes benshi. Nk’umuntu uhagarariye amashyirahamwe y’abavictimes Hutus, Tutsis n’abandi ryitwa « comité Intarnational pour les Victimes de la Haine Ethnique Massacre et Genocide na TUBEHO TWESE ASBL, ntanze ikirego ndegamo RPF na Kagame Paul n’igisirikare cya FPR. Ndarega kandi gouvenement y’u Rwanda iyobowe na FPR guhera 1994. Abo bose ndabarega kuba barakoze genocide hutu na genocide tutsi muri 1994.

Mu kwezi kwa munani 1994 nari umwe mu bayobozi bakuru muri société yigenga yitwa SULFO RWANDA INDUSTRIES, nari umukuru wa Service Generaux et Contentieux. Mu izina rya Perezida w’association y’abakomoka muri Aziya baba mu Rwanda, perezida wayo akaba yari na directeur general wa Sulfo Rwanda Industries, muri 1994 nashinzwe no kumuhagararira mukugerageza kugaruza ibintu by’abanyaziya byari byarabohojwe n’abantu kugiti cyabo hamwe n’inzego bwite za leta y’u Rwanda hamwe n’iz’igisirikare cya FPR hirya no hino.

Ni muri urwo rwego, nitwaje urupapuro rw’ubutumwa (ordre de mission) bw’akazi nakoraga muri Sulfo Rwanda Industries, nagiye i Gakenke (nk’uko kera hitwaga) mukwezi kwa munani 1994 ngamije kugaruza ikamyo citerne ( ni ukuvuga ikamyo itwara ibintu bitemba) ya Sulfo Rwanda Industries yari yarabohojwe n’ingabo za FPR ndetse bakaba bari baranayisize n’amarangi yijimye ya gisirikare. Ngeze i Gakenke, umukuru w’ikigo cy’abasirikare ba FPR ari nawe wari umukuru w’ingabo muri ako karere kose yabajije abamukuriye barimo Ministiri w’Ingabo n’abandi bamukuriye, arangije ansubiza ko adashobora gutanga iyo kamyo kuko ngo yakoreshwaga akagazi gakomeye cyane kandi kadashobora guhagarikwa ko guherekeza andi makamyo yuzuye impunzi z’abahutu bazijyana iwabo. Muri izo mpunzi zari zikambitse i Gakenke n’ahandi, naje kubona amakuru nyuma asobanura ko iyo migirire yo kubeshya impunzi bakazipakira, hamwe no kubwirana hagati yabo ko izo mpunzi bazipakiye bazijyana iwabo, ari code yakoreshwaga ku bahutu bapakiwe amakamyo bagiye kwicwa na FPR bakanatwikwa harimo n’abatwikwaga ari bazima. 

Muri ubwo bwicanyi bwakozwe na FPR bwo gupakira abantu babajyana gutwikwa, hamwe no kubasunikira mu mashyamba uje atataba yivuza cyangwa aje guhaha ku masoko akicwa hamwe no kubicira aho babasanze cyangwa bamaze kubarunda muri za camp de transit nk’uko byakorerwaga Abayahudi, nahatakarije abantu benshi bo mu muryango wanjye.

Kubireba genocide Tutsi nayo, bamwe mu batutsi batsembwe n’abandi batutsi bo mungabo za FPR. Abandi batutsi bo muri FPR babaye mu bateguye genocide tutsi na genocide Hutu . Na none kandi bisabwe na FPR, bamwe mu batutsi ba RPF bagiye kubuza ONU guhurura abatutsi bicwaga mu Rwanda kugirango genocide Tutsi idashobora kuba yahagarikwa itabaye.

Ndasaba ko urukiko rwahamagaza ba Kayumba Nyamwasa, Colonel Twahirwa Dodo, Gerard Gahima, Théogène Rudasingwa, Faustin Twagiramungu, Karegeya, Musangamfura Sixbert, Furuma Alphonse n’abandi banyamuryango ba RPF hamwe n’abayoboye leta ya FPR tutibagiwe n’ababaye abakuru mugirikare cya RPF n’abandi. Abo bose ndasaba ko bahamagazwa kugirango batange ibisobanuro ku bintu bazi byose ku bwicanyi bwa FPR.

Kuri iki kirego nometseho izindi nyandiko nyinshi zigaragaza ibimenyetso ku byaha byakozwe na RPF mu Rwanda ».

Bitangarijwe muri Hotel Novotel , Den Haag tariki ya 29/06/2012

RUTAYISIRE Boniface

President w’association y’abavictimes Hutus na Tutsis n’abandi “ TUBEHO TWESE ASBL “ na COMITE INTERNATIONAL POUR LES VICTIMES DE LA HAINE ETHNIQUE MASSACRES ET GENOCIDE akaba na President w’ishyaka BANYARWANDA
Tel (32) 488250305 Email : infotubeho@yahoo.fr

RNC ITI: UMUNSI W’UBWIGENGE NI UWA BURI MUNYARWANDA WESE SI UWO KUGARAGUZWA AGATI N’ ISHYAKA RIRI KU BUTEGETSI.

RNC ITI: UMUNSI W’UBWIGENGE NI UWA BURI MUNYARWANDA WESE SI UWO KUGARAGUZWA AGATI N’ ISHYAKA RIRI KU BUTEGETSI. 205280_259132777529140_474395113_n-300x225Johannesburg - Ku ya 01 Nyakanga 2012 mu nzu ndangamurage ya Afrika (Museum Africa) iri Newtown, Johannesburg habereye ibirori byo kwizihiza isabukuru y’imyaka 50 u Rwanda rumaze mu bwigenge.

Uwo muhango wateguwe n’Ihuriro Nyarwanda (Rwanda National Congress) n’ishyirahamwe rigamije ibiganiro bírangwa n’ukuri bishaka ubutabera (RDTJ) bifatanyije na komite y’abanyarwanda batuye umugi wa Johannesburg n’ abanyamandini.
Pasitoro Munonoka Andreya yafunguye ibyo birori asengera abari aho anaragiza abanyarwanda Imana, cyane cyane abanyapolitiki. Yibanze kuri RNC kuko ari yo ifashe iya mbere ngo isubize abanyarwanda bari mu gihugu n’abari mu buhungiro uburenganzira bwabo n’ubwigenge nyabwo ku gihugu cyabo hatitawe ku moko, uturere, amadini n’ibindi bivangura abanyarwanda.
Umusaza Emile Karekezi w’imyaka isaga 70 yasobanuriye abato bari aho icyo ubwigenge ari cyo, uko ubwigenge bwaharaniwe mu Rwanda, aho ibintu byapfiriye n’isomo abakiri bato bakuramo kugira ngo imyaka 50 iri imbere u Rwanda ruzabe ari igihugu kibereye buri munyarwanda wese.
12070028-300x168Madamu Imaculata Gatoto, w’umuvugabutumwa, yavuze ku ruhare rw’amadini mu kugorora ubuyobozi bw’igihugu n’abagituye. Mu magambo meza, yanyuze abari aho, yibukije ko abanyarwanda bazi Imana, ndetse n’amazina yabo abigaragaza, ko rero icyo babura ari urukundo kugira ngo u Rwanda rugire amahoro arambye.
Umuhuzabikorwa wa RNC muri Afrika, bwana Frank Ntwali mu ijambo rye yibukije abari aho ko ubwigenge ari amateka yabayeho, ko agomba kwakirwa nk’uko yabaye kuko u Rwanda rwakolonijwe n’abadage, aho bagendeye bagasimburwa n’ababiligi. Ubutegetsi bwasubiye mu maboko y’abanyarwanda ubwo u Rwanda rwabonaga  ubwigenge kuya 01 Nyakanga 1962. Yagize ati: Umunsi w’ubwigenge ni uwa buri munyarwanda wese si uwo kugaraguzwa agati n’ ishyaka riri ku butegetsi. Yakanguriye urubyiruko gufata iyambere, rugaharanira ko imyaka 50 iri imbere izasiga u Rwanda ari igihugu gitemba amata n’ubuki muri munyarwanda wese yumva ko afitemo uruhare rugarara.  Yasabye abari aho gukura amaboko mu mifuka, bakareka kurebana ku maso maze bakaba impinduka bifuza kubona mu Rwanda.
Aha twababwira ko Ihuriro Nyarwanda ryahaye urubuga abana bato kugirango bandike ibyifuzo byabo ni uko bashaka ko u Rwanda ruzaba rumeze mu isabukuru y’imyaka 100 y’ubwigenge. Mubyifuzo  byabo byashimishije abaraho, hari mo ko: abanyarwanda tugomba kwibona mo ko mbere ya byose turi abavandimwe maze tukimakaza umuco w’urukundo. Abari aho bashyize inyandiko z’imihigo bazaharanira kugirango bubake u Rwanda rushya. Ibyo babyanditse ku cyapa gishushanyije ho ikarita y’ u Rwanda.

Ibyo birori bidasanzwe bikaba byarashojwe n’itorero Igihozo ryahaserukanye umucyo maze abari aho bacinya akandiho karahava.
Micheal Rwarinda
Newtown- Johannebsurg

Ubutumwa bwa PS Imberakuri ku munsi w’ubwigenge yagejeje ku banyarwanda by’umwihariko abari bateraniye mu nama i Buruseli

Ubutumwa bwa PS Imberakuri ku munsi w'ubwigenge yagejeje ku banyarwanda by'umwihariko abari bateraniye mu nama i Buruseli ps-imberakuri-SCEAUISABUKURU Y’IMYAKA 50 URWANDA RUBAYE REPUBURIKA NDETSE RUNABONYE UBWIGENGE.

 

Banyarwandakazi,

Banyarwanda,

Nshuti z’u Rwanda,

 

Mwe mwese mwaje kwifatanya n’abanyarwanda kwizihiza iyi sabukuru y’imyaka mirongo itanu u Rwanda rubonye ubwigenge mbanje kubasuhuza.

Ukwezi kwa Nyakanga kutwibutsa byinshi mu mateka yaranze u Rwanda. Uyu munsi, ni umunsi abanyarwanda  twese twakagombye kuba dushyize hamwe, tunezerewe kandi twishimira by’ukuri ubwingenge igihugu cyacu cyabonye ku itariki 01 Nyakanga 1962. Ni umunsi twagombye kuba twibuka intwari zawuharaniye. Ni umunsi abanyarwanda twakabombye kuba twararangije guca ukubiri no kuba ibyigenge kuri bamwe, ahubwo ukaba umunsi wo gusangira ibyiza by’igihugu ku banyarwanda bose, bityo n’ibyiza dukesha ubwo bwigenge bigasangirwa n’abanyagihugu bose. Na none kandi ni umunsi abanyarwanda twakagombye kuba twishyira tukizana mu rwatubyaye, maze buri wese akicara hamwe n’umuryango we n’inshuti, bakizihiza ubwo bwigenge bw’u Rwanda mu munezero n’ubusabane. N’umunsi w’ubwigenge bw’abanyarwandakazi n’abanyarwanda bose nta vangura, uko ryaba risa kose. None se babyeyi, bavandimwe namwe nshuti, nyuma y’imyaka mirongo itanu u Rwanda rubonye ubwigenge, ubu rumeze rute ? Twe bana barwo se tumeze dute cyangwa se tubanye dute ? Abanyarwanda muri rusange se bo bamerewe bate, bafite ubwigenge ?

Banyarwandakazi,

Banyarwanda,

Nshuti z’u Rwanda,

Uyu munsi w’isabukuru y’imyaka 50 u Rwanda rumaze rwigenga, n’umunsi ukomeye kuri twe abanyarwanda tuli mu Rwanda, cyane nk’abantu bahisemo kutagendera mu kwaha kwa FPR ahubwo tugahitamo guharanira ko abanyarwanda bagira uburenganzira n’uruvugiro cyane cyane mu kugena gahunda zidufitiye twese akamaro.

Kuba rero namwe mwaduhaye umwanya wo kugirango tuganire, byongera kudutera imbaraga mu gukomeza guha icyubahiro abatubanjirije mu kurwana inkundura yoguharanirako ubwigenge u Rwanda rwabonye bugera kuli buri wese. Tuboneyeho kandi n’umwanya wo kubagezaho intashyo y’abayobozi bacu bafunze bazira ibitekerezo byabo bya politiki.

Muri make rero,  n’ubwo leta yashyizweho kuwa 19 Nyakanga 1994 ubwo FPR yari imaze gutsinda intambara y’amasasu byatangajweko yashingiye ku masezerano y’amahoro ya Arusha yo kuwa 04 Kanama 1993, uretse amashyaka yaregwaga kuba yaragize uruhare rugaragara muri jenoside, ariko icyagaragaye mu mikorere yayo, n’uko FPR yashyize imbere gahunda yayo yo kuniga andi mashyaka, agasigara kw’izina gusa ariko bereka amahanga ko abanyarwanda batanga ibitekerezo byabo binyuze mu mashyaka atandukanye. Icyatumye ibyo bishoboka, ni uko :

1.      Mbere muri za 92 – 93, abayobozi bamwe b’amashyaka bashyize imbere inyungu zabo aho kureba inyungu bwite z’abarwanashyaka babayobotse. Ibyo byatumye amashyaka acikamo ibice maze za « power » ziravuka karahava ;

2.      Mu gushyiraho leta, n’ubwo abantu bitwaga ko baturutse mu mashyaka atandukanye, ariko umwanzuro wa nyuma ku bantu batoranijwe kujya mu myanya wafatwaga na FPR bityo ikagira ubwiganze busesuye haba muri « gouvernement » cyangwa muri « parlement ».

3.      Kubera FPR yashyize imbere ko ngo ariyo yahagaritse jenoside, byatumye ishimangira intwaro yayo kirimbuzi yo gutera ubwoba uwo ariwe wese utabona ibintu nkayo, bityo bituma nta munyarwanda ushobora kugira icyo ayinenga. Yewe, n’amashyaka kandi yari muri leta yabigerageje yahise azimira. Mwese muribuka buryo ki MDR yasheshwe izira « ingengabitekerezo ya jenoside » kandi ibiregwa na bamwe mu bayobozi bayo. Abayobozi batandukanye batishimiye iyo mikorere ababishoboye bakijijwe n’amaguru abandi batekereje gushyiraho amashyaka ngo bahangane muri politiki nka Pasteur BIZIMUNGU na Charles NTAKIRUTINKA baba barafunzwe.

Uko kwikubira ubutegetsi kwatumye FPR ibona umwanya wo gushyiraho urukuta rw’amategeko ndetse n’abambari bo kuyubahiriza ku buryo haba ubutegetsi nshinga tegeko, ubutegetsi nyubahiriza tegeko ndetse n’ubucamanza byose ntawe ukimenya aho bitandukaniye. Nyamara, nk’uko twabivuze mu kanya, mu rwego rwo kwereka amahanga, mu nyandiko, amategeko ahari agaragaza ko u Rwanda rufite kandi rwemera amashyaka menshi kandi ko inzego z’ubutegetsi mu Rwanda zitandukanye.

N’ubwo amashyaka menshi atavugarumwe n’ubutegetsi buyobowe na FPR akorere hanze y’igihugu yakomeje kwerekana uburyo ki abanyarwanda baboshywe n’ingoma y’igitugu, ingoma itita ku burenganzira bwa muntu, ingoma idaha urubuga abanyarwanda ngo bishyire bizane, ingoma itemera itangazamakuru lyigenga, ntabwo byari kugaragara ko abanyarwanda bafite inyota yo kugira ubwisanzure, inyota yo kugira uburenganzira bumwe mu gihugu cyabo iyo hatagira abafata iya mbere ngo babiharanire bari mu Rwanda.

Muri urwo rwego, kuwa 17/12/2008 nibwo humvikanaga ijwi rya Me Bernard NTAGANDA kuri radiyo y’ijwi ry’Amerika avuga ko dushinze ishyaka ry’IMBERAKURI riharanira imibereho myiza kandi ritavuga rumwe n’ubutegetsi bwa FPR.

Inkuru yakiranywe amashyi n’impundu ku banyarwanda b’ingeri zose kuko bari bamaze kurambirwa ibikorwa bibi bibakorerwa. Binyuze mu nzira zigoranye, ishyaka ry’IMBERAKURI ryemewe ku mugaragaro na leta ya Kigali akaba kugeza ubu ari naryo shyaka ritavuga rumwe nayo ryemewe n’amategeko.

Ibyishimo abanyarwanda, n’abarwanashyaka by’umwihariko bagize ntibyateye kabiri kuko nyuma y’uko abayobozi b’ishyaka ry’IMBERAKURI bangiye gukorerera mu kwaha kwa FPR, ubutegetsi bwaciye hasi no hejuru maze bakoresha uburyo bwose bwo gushaka kurisenya karahava.

Nkuko FPR yagiye ikoresha abarwanashyaka b’amashyaka yatubanjirije mu kuyasenya yakomeje uwo mugambi, maze abarwanashyaka bacu baterwa ubwoba, bahatirwa gushinja umuyobozi w’ishyaka ry’IMBERAKURI ari nabyo byamuviriyemo gufatwa maze arafungwa.

Nyamara, inyota y’ubwisanzure muli politiki yari yamaze gusesekara mu Rwanda hose. N’uko ishyaka riharanira demukarasi no kurengera ibidukikije riyobowe na Frank HABINEZA ryavutse.

Ntibyatinze, inkuru yatangiye kutugeraho ko n’amashyaka yo mu mahanga nayo yiteguye kuza mu Rwanda tugafatanyiriza hamwe guharanira uburenganzira n’ubwigenge bwa buri munyarwanda. Ibyari inzozi byabaye impamo kuwa 16 Mutarama 2010 ubwo Mme Victoire INGABIRE yasesekaye i Kanombe aje kwandikisha ishyaka rye FDU Inkingi. Twamwakiranye ishema n’isheja.

Uko twisuganyaga ngo dushyireho ubulyo buboneye bwo kugirango amashyaka atavuga rumwe na FPR ashobore kugira uruvugiro, niko nayo yaduhagurukiye, buri gihe ikoresha intwaro yayo kirimbuzi y’iterabwoba no gucamo ibice. Nk’uko mwagiye mubikurikira amananiza, akaduruvayo mu kwiyandikisha karahava, ngaho kwaka ibyemezo byemeza ko umutekano uzaba ucunzwe neza mu gihe cy’inama rusange nkaho abayoboke b’ishyaka aribo bashinzwe umutekano, n’ibindi. Iterabwoba ryarakomeye kugera n’aho visi perezida wa « Green Party », Bwana André KAGWA RWISEREKA yishwe aciwe umutwe ndetse na Frank HABINEZA ahitamo guhunga .

Mme Victoire INGABIRE nawe, imijugujugu ntiyamurenze nawe aba arafunzwe dore ko we yari yaraniteguwe mbere nk’uko byagiye bigaragara. Buri gihe, tekiniki n’imwe, n’iyo kunyura kubyegera mu guhimba himba ibirego by’umuyobozi runaka.

Ikigaragara muri ibi byose, n’uko buri gihe FPR ishyize imbere guca ibice mu mashyaka, ikoresha bamwe mu bayobozi n’abarwanashyaka, ibakoresha mu guhimba ibyaha byo gushinja abayobozi bacu. Ibyaha nabyo birazwi : «ingengabitekerezo, kwangisha abaturage ubutegetsi cyangwa guca ibice mu banyarwanda.

Ibi bikorwa byo guhiga abatavuga rumwe na leta ya FPR byatangiye kuva kera. Ngizo za Nairobi, Cameroun kandi biracyakomeza. Muri urwo rwego, umuyobozi wa PDP Imanzi, Bwana Déo MUSHAYIDI, yashimutiwe i Burundi kuwa 05/03/2010 azanwa mu Rwanda, Lieutenant Général Kayumba NYAMWASA, umwe mu bayobozi bakuru ba RNC yarasiwe muri Afrika y’Epfo kuwa 19.06.2010 akomereka bikabije, ariko Imana ikinga akaboko. Ibyo bikorwa byo guhiga no kwica abantu bishinjwa leta y’u Rwanda byavuzwe kandi no muri Uganda, Ubwongereza, Ububiligi, Suwedi n’ahandi.

Banyarwandakazi,

Banyarwanda,

Nshuti z’u Rwanda,

Nta kuntu ku munsi nk’uyu w’ubwigenge bw’igihugu cyacu tutakwibaza bwigenge ki dufite mu gihe abanyamakuru batavuga rumwe na leta bicwa : Jean Léonard RUGAMBAGE, Charles INGABIRE abandi bagafungwa : Saidati MUKAKIBIBI, Agnès UWIMANA cyangwa se bagahunga : Jean-Bosco GASASIRA na Charles KABONERO ndetse n’ibinyamakuru byabo bigafungwa kandi buri gihe leta yitwaje rwa rukuta rw’amategeko.

Muri rusange rero, kuba muri iki gihugu utari mu kwaha kw’ubutegetsi n’uguheka umusaraba. Ngizo telefoni za hato na hato ziduhamagara zitagaragaza nimero, kwirukanwa ku kazi, gukurikirwa n’abantu tutazi, reka ubu ho harakoreshwa inzego zitandukanye ngo dukurwe mu gihugu cya tubyaye dore ko muri twe ntawe ukemerewe gutura aho ashaka.

Banyarwandakazi,

Banyarwanda,

Nshuti z’u Rwanda,

Nk’uko abatubanjirije babivuze kandi bigaragara, mu bihe bitandukanye, abanyarwanda bakomeje kuvutswa uburenganzira bwabo. Gusa, igitangaza n’ukubona ibyabaye byose nta somo bidusigira. Ninde watekereje ko FPR yatangije urugamba kuwa 01/10/1990 yitaga urwo kwibohoza, ivuga ko uburenganzira bwayo buhohoterwa yakwitwara uko imeze? Ni nde watekereza ko FPR yakumva ko izarangiza ikibazo cy’impunzi ari uko igiye kuzirasira aho zahungiye?

Ko bimaze kugaragara ko abanyarwanda ubwacu aritwe dukoreshwa mu kubangamira uburenganzira bw’abandi, ko ari twe dukoreshwa mu gushinja ibinyoma abagerageje kwerekana ibitagenda kugirango dushimishe abadukandamiza, ko aritwe dukoreshwa mu gusenya amashyaka yacu, murareba mugasanga tuzakomeza kuba ba humiriza nkuyobore, ba ntibindeba, ba ntiteranya kugeza ryari ? Iki kibazo kirareba buri munyarwanda wese wifuza ko ibintu bihinduka mu Rwanda biciye mu nzira y’amahoro.

Banyarwandakazi,

Banyarwanda,

Nshuti z’u Rwanda,

Niki tutakoze twari gukora kugirango amakosa akorwa n’ubutegetsi buyareke maze buhe ituze abanyarwa ?Igihe kirageze ngo abanyarwanda ubwacu twivane mu bibazo bitwugarije, dutsinde ingoyi twashyizweho y’ubwoba, tubonekemo abagomba kwitanga.

Kwitwaza ngo ubutegetsi ntibuzandika amashyaka yacu ntabwo byagombye kuba ikibazo. Haba mu mateka y’u Rwanda, haba hirya hino ndetse duhereye mu bibera mu bihugu by’abarabu, amahinduka abenegihugu bageraho ntibayahabwa n’ubutegetsi, ntabwo akorwa n’abantu b’ibitangaza. Ahubwo abantu bakora ibitangaza cyangwa se batuma abenegihugu bakora ibitangaza. Natwe rero, ibyo bitangaza twarabitangiye. Ubu kw’isi hose, abakurikira ibibera mu Rwanda bazi ko ruyobowe n’ubutegetsi bw’igitugu, ubutegetsi bw’ikinyoma. Ntawuyobewe ko uburenganzira bwa muntu butubahirizwa, ntawuyobewe ko politiki mbi ariyo nyirabayazana mu ntambara z’urudaca zugarije akarere kacu.

 Ariko na none, nta n’umwe utabonako urubuto rwa demokarasi, urubuto rw’ubwigenge, urubuto rwo guharanirako uburenganzira bwa buri wese bwuhahirizwa rukura rujya imbere. Kugirango ariko urwo rubuto rukwire hose, dukwiye gukomeza kwamagana nta kujenjeka ikintu cyose kiza kuducamo ibice, ikintu cyo kuduhoza ku ngoyi y’ubwoba. Reka twikuremo ikintu cyo kumvako hari abakomeye kuruta abandi, ko bafite ubushobozi kuruta abandi, maze tureke buri wese azane umuganda we dutekereze buryo ki twakubaka u Rwanda rwemerako buri wese atanga igitekerezo cye, ko buri wese afite uburenganzira nk’ubwa mugenzi we.

Reka ntabarambira, ngo kuyavuga siko kuyamara, mbaye mpiniye aha kandi nongera kubashimira.

Mugire Urukundo, Ubutabera n’Umurimo.

 

Bikorewe i Kigali kuwa 01/07/2012

 

UWIZEYE KANSIIME Immaculee

Umunyamabanga mukuru w’ishyaka.

 

archivesallahalwatanalmalik |
pk2012legislatives |
rectificador |
Unblog.fr | Annuaire | Signaler un abus | thevoiceofpresidentielles
| legislative2012
| cournonpartisocialiste