Ibihwihwiswa: Aho inzovu ebyiri zirwaniye ni ubwatsi bubabara
Abenshi mwumvise inkuru y’umunyamakuru w’ikinyamakuru The Chronicles Idriss Gasana Byiringiro, Police kuri uyu wa kane tariki ya 19 Nyakanga 2012 yemeje ko imufunze kubera guhimba ibinyoma bikomeye no kujijisha inzego z’umutekano.
Nawe ubwe ngo arabyivugira aho agira ati: “ nagize amatsiko nshaka kureba niba ibyo amaraporo y’imiryango mpuzamahanga avuga ku bwisanzure bw’itangazamakuru mu Rwanda ari byo”. Kandi ngo akomeza agira ati: “ntabwo nigeze nshimutwa, ntanuwanteye ubwoba kuko nta mpamvu n’imwe yari ihari, ibyo nakoze nari mbigambiriye kandi intego yanjye nayigezeho”. Na none ati: “ Ndasaba imbabazi abanyarwanda by’umwihariko President wa Republika Paul Kagame”.
Ariko abakurikiranira ibintu hafi ndetse harimo n’abanyamakuru bemeza ko uyu musore yavuye n’uruva gusenya. Ngo ibyamubayeho ni nka bya bindi bavuga ngo inzovu ebyiri zirarwana ubwatsi akaba aribwo bubabara.
Muti bite?
Uyu musore ngo wari umunyeshuri muri Kaminuza y’u Rwanda wimenyerezaga umwuga mu kinyamakuru The Chronicles, yashatse gukora iperereza ku inyerezwa ry’amafaranga mu iyubakwa ry’urugomero rwa Rukarara. Colonel Dr Emmanuel Ndahiro wahoze utegeka inzego z’igihugu z’iperereza (NSS) yamuhaye amakuru amwe n’amwe ndetse inyandiko bigaragaza ukuntu Ministre
James Musoni yanyereje ayo mafaranga. Ibyo Colonel Dr Ndahiro akaba yarabikoze mu rwego rwo kwihimura kuri Ministre James Musoni basanzwe bazirana nk’injangwe n’imbeba kandi ngo amagambo ya James Musoni ari muri bimwe mu byatumye Colonel Dr Ndahiro akurwa ku buyobozi bw’inzego z’iperereza (NSS).
Uyu musore Idrissa Gasana Byiringiro mu gushaka amakuru ye byaguye mu matwi y’inzego
z’iperereza bigera no kuri James Musoni n’abandi bo mu gatsiko bafatanije. Bateye ubwoba uriya musore yitabaje Polisi asanga ngo uwo arega ariwe aregera nibwo atawe muri yombi anategekwa no gukina ikinamico kugira ngo asebye abanyamakuru bagenzi be bavuga ko bahohoterwa kandi bagirirwa nabi na Leta.
Ibi bikaba ari amayeri yo kuyobya uburari ngo berekane ko ibintu bigenda neza mu gihugu kandi hibagizwe ikibazo nyamukuru ari cyo UMUSHINGA W’URUGOMERO RWA RUKARARA wanyerejwe dore ko iyi dosiye igiye gusigamo abanyamakuru benshi imvune. Abenshi muribuka inkuru ya Joseph Bideri w’ikinyamakuru The New Times, wakubiswe izakabwana, akaneguzwa ku kazi ke kubera gushaka kumenya ibyo icyama kitashakaga ko bimenyekana.
Marc Matabaro
Leta ya Congo irifuza ko MONUSCO ariyo yahabwa inshingano zo kurinda umupaka no kurwanya imitwe y’inyeshyamba.
Kuri uyu wa kane tariki ya 19 Nyakanga 2012, Ministre w’ububanyi n’amahanga wa Congo Bwana Raymond Tshibanda yatangaje ko Leta ya Congo yifuza ko ingabo za MONUSCO ari zo zakoreshwa mu kubaka umutwe w’ingabo mpuzamahanga uzashingwa kurwanya imitwe y’inyeshyamba mu burasirazuba bwa Congo no kugenzura umupaka w’u Rwanda na Congo.
Leta ya Congo kandi ngo irifuza ko ishyirwaho ry’izo ngabo ryakorwa vuba, kuko ngo bifuza kubona vuba ibizava mu bikorwa by’izo ngabo.
Twabibutsa ko icyemezo cyo gushinga uwo mutwe w’ingabo cyafatiwe i Addis Abeba na ba Perezida kabila na Kagame igihe habaga inama y’umuryango w’Afrika yunze ubumwe. Uwo mutwe ukaba ari igitekerezo cy’u Rwanda.
Ministre Raymond Tshibanda akomeza avuga ko nibiba ngombwa ko hakoreshwa MONUSCO bazabyemera ariko inshingano zayo zikigwaho bundi bushya. Ngo hifuzwa ko izo ngabo zahabwa ububasha bwo guhangana n’inzitizi zahura nazo mu butumwa bwazo ndetse ngo izo ngabo zidafite aho zibogamiye ntabwo zigomba kubamo ingabo z’u Rwanda cyangwa ingabo za Congo.
Ubu MONUSCO igizwe n’abasirikare bagera ku 17000 bakaba bashinze ibirindiro cyane cyane mu burasirazuba bwa Congo. Inshingano yabo ya mbere ni ukurinda abasiviri.
Bwana Ntumba Luamba, umunyamabanga nshingwabikorwa wa CIRGL (Le secrétaire exécutif de la Conférence internationale de la Région des Grands lacs) yatangaje ko kuri uyu wa kane tariki ya 19 Nyakanga 2012 ko umutwe w’ingabo mpuzamahanga udafite aho ubogamiye uzashyirwa ku mupaka w’u Rwanda na Congo mu rwego rwo kugenzura umupaka no kurwanya inyeshyamba za M23 na FDLR, utaje gusimbura MONUSCO ahubwo bizuzuzanya, ibi yabitangaje mu mubonano yagiranye na Roger Meece umukuru wa MONUSCO mu rwego rwo kwiga imikoranire ya MONUSCO n’uwo mutwe w’ingabo mpuzamahanga uzashingwa.
Umunyamabanga nshingwabikorwa wa CIRGL nta makuru arambuye yatanze ku gikorwa cyo gushinga uwo mutwe w’ingabo ahubwo yavuze ko ba Ministres b’ingabo b’ibihugu bigize uwo muryango bazaterana vuba bakiga icyo kibazo. Yongeyeho kandi ko MONUSCO igomba guhabwa inshingano nshya, kugira ngo igire uruhare nyarwo rwo kugarura amahoro atari ugutegereza ko imitwe y’inyeshyamba itera ngo yitabare cyangwa ngo ifashe ingabo za Congo kwitabara. Arangiza avuga ko ibyo byose bizaterwa n’uko inama y’umutekano y’umuryango w’abibumbye izabigena n’uko izaba ibona ibintu byifashe mu burasirazuba bwa Congo.
Marc Matabaro
Walikale: Raia Mutomboki irahiga abanyarwanda bukware!
Amakuru aturuka mu nzego z’ibanze ndetse agatangazwa na Radio Okapi, aravuga ko inyeshyamba za Mai Mai Raia Mutomboki zirimo guhiga abanyarwanda bukware, abibasiwe cyane ni impunzi z’abahutu b’abanyarwanda n’abahutu b’abanyekongo mbese umuntu wese uvuga ikinyarwanda cyangwa ujya gusa n’abanyarwanda ntabwo bamucira akari urutega.
Mai Mai Raia Mutomboki yari yafashe icyicaro cya Territoire ya Walikale n’utundi duce two muri Walikale kuri uyu wa kabiri tariki ya 17 Nyakanga 2012, ariko amakuru atangazwa n’ingabo za Congo (FARDC) aravuga ko izo ngabo zashoboye kwirukana abo bamaimai zigasubirana uduce twose twari twigaruriwe.
Ifatwa rya Walikale na Maimai Raia Mutomboki ryakurikiwe n’ibikorwa byinshi by’ubwicanyi ku buryo hari ababonye abantu bacibwa amajosi bazizwa ko ari abanyarwanda. Kuri uyu wa gatatu tariki ya 18 Nakanga 2012, Radio Okapi yatangaje ko MONUSCO yahungishije abahutu b’abanyekongo bagera kuri 48 ibakuye i Walikale ibajyana i Goma.
Kuva inyeshyamba za M23 zafata umupaka wa Bunagana, tariki ya 6 Nyakanga 2012, hatangiye umwuka mubi n’ibikorwa byibasira abanyarwanda mu burasirazuba bwa Congo. Abayobozi ba Congo nka Guverineri wa Kivu y’amajyaruguru Julien Paluku n’umugaba mukuru w’ingabo za Congo Lt Gen Didier Etumba baragerageza gukangurira abaturage ngo kutagwa mu mutego w’u Rwanda na M23 wo kwishora mu bikorwa by’urugomo byatuma U Rwanda na M23 bibona urwitwazo rwo gukomeza intambara ngo bararengera abanyarwanda cyangwa abavuga ikinyarwanda bahohoterwa n’ubwo bigaragara ko M23 n’u Rwanda bigira icyo bivuga iyo ari abatutsi bahohotewe gusa.
Hagati aho amakuru ava mu duce twa Rutshuru y’amajyaruguru ahitwa Bwito, aravuga ko abaturage baho basigaye bishyura FDLR ngo ibarindire umutekano kuva aho ingabo za Congo ziviriye muri utwo duce zigiye kurwana na M23, ngo umucuruzi atanga amadolari 60 (60$) naho buri rugo idolari rimwe (1$) bose buri kwezi. Nk’uko bitangazwa na Major Rubayiza uyoboye FDLR mu gace ka Nyanzale, aravuga ko iyo mikoranire yabo n’abaturage yatangiye ubwo umuzungu wakoreraga umuryango Médecins sans Frontières yafatwaga bugwate n’amabandi akabohozwa na FDLR.
Marc Matabaro
Ibiciro ku bitaba telefoni zo hanze byiyongereye
Abantu bose bakoresha itumanaho ryo mu Rwanda, batangiye kujya bacibwa amafaranga igihe bitabye telefoni zo hanze, kandi ibyo bigakorwa no ku banyamahanga bitabye telefoni zo mu mahanga bari mu Rwanda, nk’uko byatangiye ku itariki ya 1 Nyakanga 2012.
Ibyo biciro byiyongereye, nyuma y’aho Ikigo cy’ibikorwa bifitiye igihugu akamaro (RURA) cyari cyemeje ko uwitabye telefoni yo hanze yagombaga kujya yishyura amafaranga 66.1, ariko ubu yikubye kabiri agera ku mafaranga 132.2 ku munota.
Ibyo bireba umuntu wese ukoresha itumanaho ryo mu rwanda MTN Rwanda, Tigo Rwanda, ndetse n’izindi sosiyete zitumana ho, bose bazishyura igihe bakiriye telefoni zo hanze, kimwe n’Abanyamahanga bazajya bitaba telefoni z’iwabo bamaze kugera mu Rwanda, batangiye kwishyuzwa.
Ikigo Ngenzuramikorere (RURA) cyemeje ko umuntu wese witabye abo mu Rwanda ari mu mahanga, agomba kujya yishyura amafaranga y’u Rwanda 132.2 ku munota, ibyo kandi bikaba bitoroshye kubyumvisha abafata buguzi, nk’uko ikinyamakuru Business Times cyo kibitangaza.
Umwaka ushize, MTN Rwanda yari yavuze ko umuntu azajya yitaba telefoni nta kiguzi, igihe ari mubindi bihugu birimo Uganda, Afurika y’Epfo, Botswana, Swaziland na Zambia. Mbere y’uwo mwaka, uwakiraga telefoni ari muri ibyo bihugu yagombaga kujya yishyura amafaranga 60 ku munota, none ubu ageze ku mafaranga 132.2.
RURA imaze kubitegeka amasosiyete y’itumanaho, yatangaje ko ibyo ari ukugirango ibigo bicuruza itumana ho mu Rwanda, birusheho gukora neza kandi byinjire mu ipiganwa, bigamije guca ubujura bushobora kubaho igihe umuntu yitaba telefoni ari mu mahanga.
Amabwiriza mashya RURA yashyize ho, niyo ya mbere azaba ageze muri aka Karere.
Business Times yanditse iyi nkuru yavuze ko abakiriya batiteguye ukwiyongera kw’ibiciro, ariko kwishyuzwa byo ngo byaratangiye.
Khaled Mikkawi, umuyobozi mukuru wa MTN Rwanda yagize ati : ”Nyuma yo kuvuga ko ibiciro bigiye kwiyongera ku bakoresha MTN, twahinduye ibiciro by’abakira telefoni. Yongera ho ati :”Abanyamahanga bazitabira mu Rwanda bakoresheje MTN bagomba kwishyura”.
Nk’uko Khaled Mikkawi akomeza abivuga, ibigo bicuruza itumana ho mu Rwanda, bisabwa gusobanurira abafata buguzi ku bijyanye n’amabwiriza mashya, amafaranga umuntu yishyura ku munota, n’ibindi.
Diego Camberos, umuyobozi wa TIGO Rwanda yavuze ko icyemezo cya RURA cyagize ingaruka ku bahamagara mu Rwanda bari mu bindi bihugu.
Camberos yongeye ho ati : ”Turabona hari impinduka bitewe n’ibiciro byashyizwe ho, ariko haracyari kare kuba umuntu yavuga urugero rw’ingaruka impinduka zateje”.
Nk’uko RURA ibivuga, aya mabwiriza mashya azatuma RURA ikora neza ibyo ishinzwe, kandi ikoranabuhanga rizakoreshwa mu buryo bworoshye.
RURA yongera ho iti : « Bizadufasha kumenya neza umubare w’abahamagara bari hanze, binyuze mu byuma byacu”.
Source:igihe.com
Hotel Rwanda’s Rusesabagina Cautions President Clinton Regarding Rwanda
Hotel Rwanda’s Paul Rusesabagina thanks President Clinton for visiting Rwanda, but warns him to look for reality behind the glittery surface.
President William J. Clinton
Office of President Clinton
55 West 125th Street
New York, NY 10027 July 17, 2012
Dear President Clinton:
I am writing to thank you for taking an interest in my beloved Rwanda. You might know my story from the movie Hotel Rwanda or from my autobiography, An Ordinary Man. My name is Paul Rusesabagina and I helped to save the lives of 1,268 people who took refuge at the Milles Collines Hotel during the Rwandan Genocide. During those dark days in 1994 I tried every means to get the international community to pay attention to what was happening and to ask for their help.
It was recently brought to my attention that you will be participating in the opening of the Butaro Cancer Centre co-founded by your organization. I have long admired your work and advocacy for global health and economic equality. This is why we at the Hotel Rwanda Rusesabagina Foundation www.hrrfoundation.org wanted to make you aware of the political climate surrounding President Kagame and his human rights violations and health care record as a leader. While he presents Rwanda as a shining example of progress and economic growth for others to emulate, this is a distorted picture of reality. Your mission to “build a world where people everywhere have the chance to support their families, uplift their communities, and live out their dreams” is not a sentiment shared by Kagame’s administration as evidenced by governmental actions in DRC and the disparities and corruption present in Rwanda. While we applaud the strides you are making in your humanitarian efforts, we ask you to reconsider your support of Kagame and his means of “progress” and to use your political influence to encourage true freedom and democracy for the people of Rwanda.
Rwanda and President Kagame have recently been the focus of a media firestorm for their alleged support of the M23 rebel group in the Democratic Republic of Congo. According to a leaked UN report, Rwanda has been fueling the conflict in DRC and sending soldiers and supplies to the rebels. While Rwandan officials repeatedly deny these allegations, there is overwhelming evidence against their claims of innocence. Rwanda has a long history of conflict and exploitation in DRC to profit from the country’s rich mineral resources.
Health care access is fragmented and unequal throughout the country. While more than 81% of Rwandan citizens reside in rural areas, they only have access to 17% of the country’s medical personnel. This urban bias has devastating effects for these underserved areas including, but not limited to, decreased access to contraception, life-saving medications, and neonatal care.
The Rwandan health care system is frequently used as a political tool and does not focus its resources to fairly benefit its citizens. One example of these discriminatory health care policies is President Kagame’s program to slow population growth by implementing a mass sterilization plan that has been widely criticized by human rights organizations for targeting poor Hutu citizens for coerced participation. This hardly seems like a health care policy to be lauded as a positive example for others to follow. One of our primary concerns with the Butaro Cancer Centre is whether it will follow the pattern of other health care services in the country and benefit wealthier, urban citizens over poor, rural ones.
Even more disturbing is a testimony given in 2009 by Claire Uwamutara, a Rwandan nurse married to an RPF officer named Danny, who witnessed firsthand the corruption of the health care system under Kagame. The couple was invited to a meeting in 2004 to strategize ways to assassinate political opponents and enemies of Kagame’s administration. President Kagame was in attendance and openly advocated for eliminating any threat to his or RPF’s power. Danny spoke up to oppose this plan and to advocate for peace and unity, and he was arrested following the meeting. He was later released and told Claire he had personally spoken with Kagame during his imprisonment, and that the President urged him reconsider his stance.
The couple continued to endure pressure over the years to be a part of this assassination system. As a nurse, Claire was ordered to give tainted or infectious vaccines to prisoners, Hutus, and other enemies of the Kagame administration. She was also instructed to control population growth amongst undesirable populations by causing birth and surgical complications. For example, during C-sections, nurses were to place metal objects such as scissors into the abdomen before closing the wound to cause infections and death. They were to ensure that out of 100 maternity cases, at least 30 mothers and 20 babies died. These orders conflicted with Claire’s conscience and job as a caregiver, so she refused to comply and was subjected to various reassignments and multiple imprisonments. Claire’s husband, Danny, was also given assignments for political assassinations that he refused. Because of their defiance of the government’s orders, they suffered torture, imprisonment, and an assassination attempt that succeeded in killing Danny and the couple’s 9-year-old son.
Supporting Claire’s claims of torture and corruption is Amnesty International’s Rwanda: Briefing to the UN Committee Against Torture (2012). In Rwandan military detention facilities, prisoners are held without due process and are subjected to various torture practices including electrocution, beatings, suffocation using plastic bags over the head during questioning, starvation, and solitary confinement. These prisoners are typically given no medical attention or option to receive it. Rwandan judges require medical evidence when a prisoner makes an allegation of torture while in custody, and without access to medical care, this is an impossibility. It is a legal Catch-22 and obstruction of justice.
One prisoner of this corrupt system is Victoire Ingabire, leader of the United Democratic Forces (FDU). When she attempted to run against President Kagame in 2010, she was barred from the election and imprisoned in 2011 on trumped up charges of genocide denial and divisionism. These charges are especially ironic considering her platform of peace, truth, and reconciliation for the country. Imagine the international uproar if you had imprisoned one of your Republican rivals?
Ingabire remains in prison awaiting the verdict of her trial. She boycotted the last portion of the trial due to blatant bias against her case and is likely to receive life in prison. Regardless of the verdict, justice has been violated throughout the case, and this is just one example of the corruption that occurs every day in the judicial system of Rwanda. Kagame has a history of using the legal system to stifle political opposition and maintain his power. This is not democracy and should not be reinforced by aid organizations. President Clinton, we encourage you to visit Victoire in Kagali to see the prison conditions for yourself.
President Kagame is clearly still using the guilt of the international community over the 1994 genocide to fuel his current policies, including human rights violations within his own country and across the border in the DRC. For the good of all Rwandans, this must not be allowed to continue.
Thank you for taking the time to read our concerns regarding President Kagame and his administration. While President Kagame talks a good game about progress, forward-thinking policies and equal rights, the existing evidence surrounding his regime proves otherwise. Please feel free to contact me or my Foundation if I can answer any other questions or be of further assistance.
Peace,

Paul Rusesabagina
President and Founder
Hotel Rwanda Rusesabagina Foundation
Urubanza ku kirego cyatanzwe na Victoire Ingabire kw’itegeko rihana ingengabitekerezo ya jenoside rwakomeje
Mu rubanza Victoire Ingabire Umuhoza yarezemo leta ya Kagame ko itubahiriza amategeko aho yaregeye ko itegeko rihana icyaha cy’ingengabitekerezo ya jenoside rivuguruza itegeko nshinga, uyu munsi ku italiki 19/7/2012 mu ma saa tatu z’amanywa rwakomeje humvwa impamvu ikirego cyongeye gutangwa nyuma y’uko urukiko rw’ikirenga rwangaga ikirego bwa mbere ruvuga ko cyatanzwe mu buryo budakurikije amategeko. Uyu munsi rero urubanza rukaba rwongeye gusubirwamo ariko mu kindi kirego Ingabire n’umwunganizi we Me Gashabana bongeye gutanga bundi bushya.
Mu gutangira umucamanza ukuriye inteko yari igizwe n’abacamanza icumi yasobanuye ko ikirego Ingabire yatanze mu rukiko rw’ikirenga rufite inkomoko ku rubanza aburana mu rukiko rukuru aho mu byo aregwa harimo n’icyaha cy’ingengabitekerezo ya jenoside ngo bityo akaba urwo rubanza arufitemo inyungu. Yahaye ijambo umwe muri bagenzi be asobanura uko ikirego cya Ingabire giteye n’ibyo asaba anasoma ibyo leta itekereza kuri icyo kirego.
Mu gusobanura ikirego cya Ingabire umucamanza yavuze ko asaba ko ingingo z’itegeko zihana icyaha cy’ingengabitekerezo ya jenoside zinyuranyije n’itegeko nshinga ry’u Rwanda ndetse n’amategeko mpuzamahanga arebana n’uburenganzira bwa muntu n’andi mategeko nyafurika ajyanye n’iby’uburenganzira bwa muntu kandi ko ayo mategeko u Rwanda rwayashyizeho umukono. Umucamanza akaba yanavuze ko gutanga ikirego byubahirijwe bikaba bivuze ko ikirego cyakiriwe n’urukiko binyuranye n’uko byari byagenze ubushize.
Mu gusobanura icyo leta ibivugaho mu myanzuro yayo ivuga ko yifuje kumenya niba ingingo Ingabire aregera ko zakurwaho hari aho zinyuranyije n’itegeko ariko ivugako ntaho binyuranye ngo ahubwo biruzuzanya ndetse ngo byanakoreshejwe kuva kera none ngo kuva aho byahereye bikoreshwa ngo ubu sibwo byaba binyuranye n’itegeko nshinga. Aha ariko umuntu yakwibutsa ko Ingabire mubyo yagiye atangaza mbere na nyuma y’uko afungwa hari ukuba ubucamanza bw’u Rwanda buhuzagurika kandi butagira ubwigenge kandi byamaze no kugaragara ko ntaho buhagaze koko.
Imyanzuro y’uhagarariye leta muri uru rubanza ikomeza ivuga ko Ingabire ngo atagomba kwitwaza ko itegeko rihana icyaha cy’ingengabitekerezo ya jenoside rivuguruza itegeko nshinga n’amategeko mpuzamahanga ngo adahanwa ahubwo ko ngo niba abona ko ngo yaba yarakurikiranwe ku cyaha cyakozwe itegeko ritarajyaho ibyo ngo yabitangira ikirego kigasuzumwa. Ibi ariko twakwibutsa ko byaburanwe mu rukiko rukuru ruherutse gusubika isomwa ry’urubanza rizasubukurwa taliki 7/9/2012.
Iyi myanzuro y’uhagarariye leta mu by’ukuri yasomewe imbere y’abari bitabiriye urwo rubanza yagaragaye nk’aho nta kintu kiyirimo ku buryo abari mu rukiko basohotse bibaza icyo leta yakoze usibye guhimbahimba ibyo yapfa kwerekana ko hari icyo yakoze ariko nyamara usanga nta gitekerezo gifatika kiyirimo uretse nyine kuba ari leta nyarwanda ubundi ngo yakagombye guhita yikuriramo akayo karenge cyane cyane ko iri tegeko riburanwa inama y’abaminisitiri iherutse kuvuga ko rizahindurwa n’ubwo ntawamenya uburyo rizahindurwamo. Ibitekerezo by’uhagarariye leta bivuga ko biramutse bigaragaye ko iryo tegeko rinyuranyije n’amasezerano mpuzamahanga hamwe n’itegeko nshinga ngo byahindurwa ariko ngo ntaho binyuranye. Aha rero umuntu yakwibaza impamvu leta yemeza ko itegeko rihindurwa yarangiza ikanavuga ko ntaho rinyuranye n’amasezerano mpuzamahanga ariko abantu bakaba bemeza ko iri ari ikinamico leta yamenyereye gukina nk’uko isanzwe ibikora.
Me Gashabana yahawe ijambo kugirango agire icyo yongera ku byavuzwe maze avuga ko banditse ibaruwa ariko mu kuyitanga mu bwanditsi bw’urukiko bababwira ko yatangwa mu rukiko maze avuga ko kubera ko imyanzuro y’uhagarariye leta bayibonye taliki 18/7/2012 nyuma ya saa sita bityo ngo bakaba nta gitekerezo cyanditse bayikoraho batarayisoma ngo bayisesengure dore ko n’urukiko rufata ibyemezo rushingiye gusa kuri izo nyandiko bityo asaba ko urubanza rwakwimurwa ku yindi taliki ya hafi kugirango babashe gukora icyo amategeko asaba.
Uhagarariye leta yavuze ko bumva ko uwatanze ikirego aba yaranatanze ingingo zihagije ariko ko niba urukiko rubona ari ngombwa ko itariki y’urubanza yakwimurwa ntacyo abirwanyaho ariko ngo leta igahabwa izo nyandiko hakiri kare nayo ikabasha kugira icyo izikoraho ndetse ngo byaba ngombwa leta ntiyongere gutumizwa muri urwo rubanza ariko umucamanza yavuze ko leta igomba guhora iri muri urwo rubanza ngo niko ingingo ya 56 y’itegeko rishya rya 2012 ibiteganya.
Umucamanza uyoboye inteko yavuze ko inteko igiye kwiherera ngo ifate imyanzuro kubyasabwe n’uwunganira Ingabire maze igaruka ivuga ko urubanza rusubitswe rukazasubukurwa taliki 3/9/2012. Abari aho ariko bakaba bibajije impamvu urubanza rwashyirwa kure kungana gutyo mu gihe imyanzuro ya leta igizwe n’amapaji atandatu gusa. Bakaba bavuze ko ari impamvu urukiko rwabonye zo gukomeza gusunika iminsi ngo ibe yicuma.
Ikindi cyagaragaye muri urwo rubanza ni amakimbirane yavutse hagati y’abayobozi ba FDU Inkingi n’abapolis aho abapolisi bashatse kwambura umwe mu bafataga amafoto kamera maze havuka akaduruvayo ku rukiko abapolisi bashaka gufata ku ngufu iyo kamera ariko aba FDU bababera ibamba bageza n’ubwo babakangisha ko bafite uburenganzira bwo kubafunga ariko biba iby’ubusa kuko aba FDU berekaga abapolisi ko nta tegeko banyuzeho kuko abacamanza batari mu rukiko kandi ko batanigeze batanga ibwiriza ryo kubibuza. Abapolisi babonye ibintu birimo gufata indi ntera bava ku izima babwira aba FDU ko icyo bagamije kizwi ko ngo bashaka impamvu ituma batangiza imyigaragambyo none ngo ku bw’ibyo barayibarekeye ariko bahita bitabaza umucamanza maze na we mu gihe yagarukaga avuga ko hafashwe amafoto mu buryo butemewe. Icyo abantu bibajije ni ukuvuga ngo mbese umucamanza atanga ibwirizwa urubanza rurangiye cyangwa rutangiye? Bikaba ari ikimenyetso ko inzego z’ubucamanza z’u Rwanda zikoresha n’igisirikari.
Twababwira ko muri uru rubanza leta hamwe na minisiteri y’ubucamanza bari bahagarariwe na Me Mbonera Theophile wari kumwe n’undi munyamategeko utigeze wivuga izina dore ko izo mpande zombi uyu Me mbonera yavuze ko ari we uzihagarariye. Abantu bakaba bibajije uwo bari kumwe icyo ahagarariye niba uyu munyamategeko yavuze ko ahagarariye inzego 2 zose zitwa leta.
Juvénal Majyambere
Kigali