Archive pour juin, 2012

Gen Emmanuel Ruvusha aratungwa agatoki nawe mu bafasha M23

Gen Emmanuel Ruvusha aratungwa agatoki nawe mu bafasha M23 1391-FRONT

Gen Ruvusha yambikwa umudari na Lt Gen Karenzi Karake muri Darfur

Amakuru ava mu muryango w’abibumbye aravuga ko Inama y’umuryango w’abibumbye igiye gusohora inyandiko ivuga uruhare rwa Ministre w’Ingabo z’u Rwanda n’abandi basirikare bakuru benshi mu gufasha inyeshyamba zirwanya ubutegetsi bwa Congo zibumbiye mu mutwe M23.

Ibimenyetso biri muri iyi nyandiko biravugwa ko ari simusiga bikaba byerekana ubufasha Leta y’u Rwanda iyobowe na Paul Kagame iha M23 ko buva mu nzego zo hejuru. Imirwano hagati ya M23 n’ingabo za Congo imaze gukura mu byabo abantu bagera mu bihumbi byinshi. Iyi nyandiko ikaba yiyongera kuri rapport y’impuguke za ONU imaze iminsi itangajwe.

Ibiro ntaramakuru by’abongereza Reuters byabonye kuri uyu wa kabiri tariki 26 Kamena 2012 inyandiko ifite impapuro 44, umwe mu bahagarariye kimwe mu bihugu 15 bigize inama y’umutekano y’umuryango w’abibumbye, utashatse ko umwirondoro we umenyekana yavuze ko bishobora gutwara iminsi mike kugira ngo iyi nyandiko izagere ku rubuga rw’akanama k’ibihano ka ONU.

Ngo mu iperereza ryakozwe kuva mu 2011, akanama k’impuguke ka ONU kashoboye kubona ibimenyetso byerekana inkunga abayobozi b’u Rwanda baha imitwe y’inyeshyamba yo mu burasirazuba bwa Congo.

Ingabo z’u Rwanda zahaye ibikoresho, imbunda, amasasu n’ibindi inyeshyamba za M23 nk’uko bivugwa muri iyo nyandiko, ikomeza ivuga ko kandi abasirikare bakuru b’u Rwanda bari muri icyo gikorwa cyo gufasha M23 mu rwego rwa politiki n’amafaranga ubwabo.

Leta ya Congo yari yareze Leta zunze ubumwe z’Amerika ko irimo kubangamira isohoka ry’iyo rapport no gushyira igitutu ku kanama k’impuguke kakoze iperereza. Ariko abategetsi ba Amerika barabihakanye bavuga ko abandi bagize inama y’umutekano y’umuryango w’abibumbye basabye ko iyi nyandiko yiyongera kuri rapport yaba iretse gusohoka u Rwanda rukabanza gutanga ibisobanuro maze hakabaho kugereranya.

Ubundi hari hateganijwe ko iyi nyandiko yiyongera kuri rapport itagombaga gusohoka mbere y’ukwezi gutaha, ariko abahagarariye ibihugu byabo muri ONU bavuga ko kubera ibirego by’uko ngo iyo nyandiko irimo kubangamirwa gusohoka, bahisemo kuyisohora vuba.

Hari ibice bimwe by’iyo nyandiko twashoboye gusoma:

-Inkunga u Rwanda ruha M23:

Mu ntangiriro iyi nyandiko iravuga ukuntu Leta y’u Rwanda iha inkunga M23 mu rwego rwa politiki na gisirikare. Ikimara gufata agace ka Runyoni kari ku mupaka n’u Rwanda, M23 yafunguye inzira ebyiri zo gucishamo ibikoresho imwe iva Runyoni kugera mu Kinigi mu Rwanda. Izo nzira akaba arizo abasirikare bakuru b’ingabo z’u Rwanda bakoresheje mu kohereza abasirikare, abasore bajya mu gisirikare cya M23, amasasu n’imbunda. Impuguke za ONU zivuga ko zabonye ibimenyetso by’uko abayobozi b’u Rwanda bakanguriye abahoze muri CNDP baba abanyapolitiki cyangwa abasirikare, abanyapolitiki bo muri Kivu y’amajyaruguru, abacuruzi ndetse n’urubyiruko gushyigikira M23.

-Ubufasha mu ishingwa rya M23 ku butaka bw’u Rwanda:

Colonel Sultani Makenga yatorotse igisirikare cya Congo agamije gushinga M23 akoresheje ubutaka bw’u Rwanda kandi aherwa amategeko mu bigo bya gisirikare by’ingabo z’u Rwanda. Tariki ya 4 Gicurasi 2012, Col Makenga yambutse umupaka ava i Goma ajya i Gisenyi mu Rwanda ahategerereza abasirikare be baje baturutse i Goma na Bukavu. Amakuru aturuka mu iperereza, mu bakorana na M23, no mu banyapolitiki bo muri Congo yahawe akanama k’impuguke za ONU aravuga ko umukuru wa Diviziyo y’ingabo z’u Rwanda y’uburengerazuba, Gen Emmanuel Ruvusha yakiriye Colonel Sultani Makenga akigera ku Gisenyi. Ayo makuru akomeza vuga ko kandi Gen Ruvusha yagiranye inama nyinshi n’abandi basirikare bakuru b’u Rwanda muri Gisenyi na Ruhengeri mu minsi yakurikiyeho ari kumwe na Colonel Makenga.

Marc Matabaro

Rwiza News

Rwanda-Congo: « Rwanda behind Congolese mutiny » :UN Panel

The Rwandan government played a pivotal role in the creation of an armed anti-government mutiny in the Democratic Republic of the Congo, and then supplied the so-called M23 mutineers with weapons, ammunitions, and young Rwandan recruits, according to a confidential report by a U.N. Group of Experts.

The U.N. panel claimed in a 44-page report, which has been distributed to Security Council members but not made public, that Rwanda’s role in the mutiny constituted a violation of U.N. Security Council resolutions banning the supply of weapons to armed groups in the Democratic Republic of the Congo.

In anticipation of the report’s release, Rwanda’s Foreign Minister Louise Mushikiwabo denied at a press conference at U.N. headquarters Monday that top Rwandan officials have backed the mutineers, insisting that top Rwandan military officials had in fact urged the mutineers to put down their arms and resolve their difference with the Congolese army through talks. « Of course, Rwanda’s top army leadership in no way would be involved in destroying the peace they have been working very hard to build, » she said.

The report’s release has been delayed for weeks amid allegations by the Congolese government that the United States had sought to block publication of report that could prove damaging to a close ally. But the United States and other council member ultimately agreed to the release of the report after the experts had a chance to brief the Rwandan government on its findings. The final report is expected to be made public later this week. But Turtle Bay, which obtained a leaked copy, is posting excerpts from the report:

« Since the outset of its current mandate, the Group [of Experts] has gathered evidence of arms embargo and sanctions regime violations committed by the Rwandan Government. These violations consist of the provision of material and financial support to armed groups operation in the eastern DRC, including the recently established M23, in contravention of paragraph 1 of Security Council resolution 1807. The arms embargo and sanctions regimes violations include the following:

*Direct assistance in the creation of M23 through the transport of weapons and soldiers through Rwandan territory;

*Recruitment of Rwandan youth and demobilized ex-combatants as well as Congolese refugees for M23;

*Provision of weapons and ammunition to M23;

*Mobilization and lobbying of Congolese political and financial leaders for the benefit of M23;

*Direct Rwandan Defense Forces (RDF) interventions into Congolese territory to reinforce M23;

*Support to several other armed groups as well as FARDC mutinies in the eastern Congo;

*Violation of the assets freeze and travel ban through supporting sanctioned individuals.

Over the course of its investigation since late 2011, the Group has found substantial evidence attesting to support from Rwandan officials to armed groups operating in the eastern DRC. Initially the RDF [Rwandan Defense Forces] appeared to establish these alliances to facilitate a wave of targeted assassinations against key FDLR [The Demoratic Forces for the Liberation of Rwanda, the armed remnants of Rwanda's former genocidal government] officers, thus significantly weakening the rebel movement (see paragraphs 37 & 38 of interim report). However, these activities quickly extended to support for a series of post electoral mutinies within the FARDC [The Rwandan Armed Forces] and eventually included the direct facilitation, through the use of Rwandan territory, of the creation of the M23 rebellion. The latter is comprised of ex-CNDP officers integrated into the Congolese army (FARDC) in January 2009. Since M23 established itself in strategic positions along the Rwandan border in May 2012, the Group has gathered overwhelming evidence demonstrating that senior RDF officers, in their official capacities, have been backstopping the rebels through providing weapons, military supplies, and new recruits.

In turn, M23 continues to solidify alliance with many other armed groups and mutineer movements, including those previously benefiting from RDF support. This has created enormous security challenges, extending from Ituri district in the north to Fizi territory in the south, for the already overstretched Congolese Army(FARDC). Through such arms embargo violations, Rwandan officials have also been in contravention of the sanctions regime’s travel ban and assets freeze measures, by including three designated individuals amongst their direct allies.

In an attempt to solve the crisis which this Rwandan support to armed groups had exacerbated, the governments of the DRC and Rwanda have held a series of high-level bilateral meetings since early April 2012. During these discussions, Rwandan officials have insisted on impunity for their armed group and mutineer allies, including ex-CNDP General Bosco Ntaganda, and the deployment of additional RDF units to the Kivus to conduct large-scale operations against the FDLR. The latter request has been repeatedly made despite the fact that: a) the RDF halted its unilateral initiatives to weaken the FDLR in late February; b) RDF Special Forces have already been deployed officially in Rutshuru territory for over a year; c) RDF operational units are periodically reinforcing the M23 on the battlefield against the Congolese army; d) M23 is directly and indirectly allied with several FDLR splinter groups; and e) the RDF is remobilizing previously repatriated FDLR to boost the ranks of M23.

* * *

Elevated Standards of Evidence:

In light of the serious nature of these findings, the group has adopted elevated methodological standards. Since early April 2012, the Group has interviewed over 80 deserters of FARDC mutinies and Congolese armed groups, including from M23. Amongst the latter, the Group has interviewed 31 Rwandan nationals. Furthermore, the group has also photographed weapons and military equipment found in arms caches and on the battlefield, as well as obtained official documents and intercepts of radio communication. The Group has also consulted dozens of senior Congolese military commanders and intelligence officials as well as political and community leaders with intricate knowledge of development between DRC and Rwanda. Moreover, the Group has communicated regularly with several active participants of the ex-CNDP mutiny, the M23 rebellion, and other armed groups. Finally, while the Group’s standard methodology requires a minimum of three sources, assessed to be credible and independent of one another, it has raised this to five sources when naming specific individuals involved in these case of arms embargo and sanctions violations.

* * *

Rwandan Support to M23:

Since the earliest stage of its inception, the Group documented a systematic pattern of military and political support provided to the M23 rebellion by Rwandan authorities. Upon taking control over the strategic position of Runyoni, along the Rwandan border with DRC, M23 officers opened two supply routes going from Runyoni to Kinigi or Njerima in Rwanda, which RDF officers used to deliver such support as troops, recruits, and weapons. The Group also found evidence that Rwandan officials mobilized ex-CNDP cadres and officers, North Kivu politicians, business leaders and youth in support of M23.

* * *

Direct Rwandan assistance in creation of M23 through Rwandan territory:

Colonel Sultani Makenga deserted the FARDC in order to create the M23 rebellion using Rwandan territory and benefiting directly from RDF facilitation (See paragraph 104 of interim report). On 4 May, Makenga crossed the boder from Goma into Gisenyi, Rwanda, and waited fro his soldiers to join him from Goma and Bukavu. Intelligence sources, M23 collaborators and local politicians confirmed for the Group that RDF Western Division commander, General Emmanuel Ruvusha, welcomed Makenga upon his arrival to Gisenyi. The same source indicated that Ruvusha subsequently held a series of coordination meetings with other RDF officers in Gisenyi and Ruhengeri over the following days with Makenga.

Madame Mukabunani arashaka kurega mu nkiko abayobozi ba PS Imberakuri nyayo!

Madame Mukabunani arashaka kurega mu nkiko abayobozi ba PS Imberakuri nyayo! Mukabunani-Imberakuri-300x199

Madame Christine Mukabunani

Ubutegetsi bwa FPR bwifashishije Madame Christine Mukabunani wabohoje ishyaka PS Imberakuru rya Me Bernard Ntaganda ubu ufunze burashaka kurimburana n’imizi iryo shyaka. Amakuru dukesha abarwanashyaka ba PS Imberakuri aravuga ko ubu hari igikorwa kirimo gutegurwa n’ubutegetsi bwa FPR cyo gusenya burundu ishyaka PS Imberakuri nyaryo hagasigara Madame Christine Mukabunani n’abambari be.

Ngo kubera amatangazo menshi n’ubwitange abayoboke ba PS Imberakuri nyayo bagaragaza mu kunenga ibitagenda, kuvuga akarengane abanyarwanda barimo no kwamagana igitugu ubutegetsi bwa FPR bukomeje kugaragaza, ubu Madame Mukabunani nta muturage ashobora kugira icyo abwira ngo amwumve nk’umuntu wa PS Imberakuri ahubwo afatwa nk’umukada wa FPR dore ko yagororewe no kuba uwungirije umukuru wa Forum y’amashyaka ya politiki yemewe mu Rwanda.

Nyuma y’aho habaye ukwibuka imyaka ibiri ishize ishyaka PS Imberakuri rishatse gukora urugendo rwo gusaba ko u Rwanda rwagendera kuri Demokarasi no kwibuka imyaka 2 umukuru waryo Me Bernard Ntaganda n’abandi barwanashyaka bamaze bafunze, mu gushaka kwikura mu isoni no kubahiriza icyifuzo cya Leta y’igitugu ya FPR ngo Madame Mukabunani yafashe icyemezo cyo kurega mu nkiko ubuyobozi nyabwo bwa PS Imberakuri buhagarariwe na Visi Perezida wa mbere Bwana Alexis Bakunzibake.

Nk’uko Madame Mukabunani yabitangarije Radio Ijwi ry’Amerika, yavuze ko ngo agiye kurega mu nkiko abantu basohora amatangazo biyitirira ishyaka abereye umuyobozi, ntatinya no kuvuga ko Me Bernard Ntaganda ngo yari yarirukanywe mu ishyaka. Uyu mudamu wabohije ishyaka Imberakuri avuga ko afite ibimenyetso bihagije ngo bizatuma atsinda urwo rubanza. Uretse ko abanyarwanda bose n’abanyamahanga bamaze kumenye imikorere y’inkiko zo mu Rwanda aho ibihano biba byafashwe mbere y’uko imanza zitangira.

Si ibyo gusa kuko na Ministre w’ubutegetsi bw’igihugu Bwana James Musoni ufite inshingano z’ibijyanye n’amashyaka mu kazi ke avugana na Radio Ijwi ry’Amerika nawe arunga mu rya Madame Mukabunani akavuga ko ishyaka PS Imberakuri bazi ryemewe n’amategeko ari iriyobowe na Madame Mukabunani. Avuga ko abandi basohora amatangazo cyangwa bakora ibindi bikorwa mu izina ry’ishyaka biba binyuranije n’amategeko. Ariko akongeraho ko niba bifuza gushinga irindi shyaka ngo bakwegera inzego zibishinzwe bagatanga ibisabwa iryo shyaka rigashingwa. Ibi ariko ababikurikiranira hafi babibona nko kwigiza nkana. Hakurikijwe ukuntu hagiye habaho amananiza mu kwemera guha amashyaka ibyangombwa byo gukora, ishyaka ryashoboye kwemerwa ritavuga rumwe n’ubutegetsi ni PS Imberakuri naryo Leta ya FPR yahise iricamo ibice ndetse imarira mu buroko bamwe mu bayobozi baryo barimo n’umukuru w’ishyaka Me Ntaganda.

Ikigaragara n’uko nyuma y’uko ubutegetsi bubonye ko gufunga Me Ntaganda, no kubohoza ishyaka bitabuza abarwanashyaka ba PS Imberakuri gukomeza umurego wo kugera kubyo biyemeje, banenga ibitagenda banasaba ko habaho ubutabera na demokarasi, ubu Leta imeze nk’iyariye karungu. Madame Mukabunani akoresheje bamwe mu bayoboke ba PS Imberakuri yatumije Kongere yo kwirukana Me Ntaganda n’abandi bayobozi batashakaga kujya mu kwaha kwa FPR, amakuru atugeraho avuga ko iyo Kongere abayoboke berekanywe nk’aba PS Imberakuri bari biganjemo abamaneko n’abakada ba FPR cyangwa abaturage bandi bafashe mu nzira bigendera bakabazana muri iyo Kongere kugira ngo berekane ko habonetse abayoboke benshi.

Mureke tubitege amaso!

Marc Matabaro

Rwiza News

Twitegure Ubwigenge Tuzirikana

Umwaka ushyize ubwo muri Uganda biteguraga kwizihiza umunsi mukuru w’ubwigenge nari muri icyo gihugu. Nagize amahirwe mba ndi kumwe n’abasore biga muri University maze nkurikirana aho bajyaga impaka bemeza ko abaharaniye ubwigenge muri ibihugu byacu bakoze amakosa kuko byasubije inyuma ibihugu byacu. Bemezaga ko abaharaniye ubwigenge baharaniraga inyungu zabo gusa maze batuvutsa umuvuduko w’iterambere wari uzanywe n’abakoroni. Tekereza nk’ubu turiho dufite uburenganzira bumwe nk’umukoloni. Twese twarabaye abaturage kimwe. Bemezaga ko ibihugu bitirukanye abakoroni ari byo bimeze neza. Urugero rwari Leta Zunze Ubumwe z’Amerika, Afurika y’Epfo na Australiya. Ibi byanteye gutekereza biruseho ku bwigenge.

Iyo bavuze ubwigenge numva iki?

Kuri njye ubwigenge butandukanye no kuba icyigenge. Kugira ubwigenge nyabyo ni ukumva ko mugenzi wanjye afite uburenganzira butangirira aho ubwanjye burangirira maze bukarangirira aho ubwanjye butangirira. Mama se abandi niko babyumva? Sinabihamya. Reka tubirebere uko umunsi w’ubwigenge wizihizwa mu Rwanda uko ubutegetsi bwagiye burasimburana.

Ku butegetsi bwa MDR ya Kayibanda

Iki gihe ntabwo nariho ariko ngo uyu munsi wari umunsi ukomeye. Abanyuramatwi baririmbiraga Kayibanda kakahava kugeza naho bavugaga ko banyurwa no kuba bamufiteho umuvandimwe. Hari icyo binyumvisha ndacyerekana ku butegetsi bwakurikiyeho.

Ku butegetsi bwa MRND ya Habyarimana

Iki gihe nariho numva kandi niyumvisha. Umunsi w’ubwigenge akenshi wamirwaga n’uwa 05 Nyakanga. Bigatera ipfunwe abo ku bwa Kayibanda n’abo yatse ubutegetsi. Ndabyibukira igihe hizihizwaga imyaka 25 y’ubwigenge. Indirimbo ya Bikindi yijihije ibirori niyo insobanurira icyo abantu babaga bishimiye. Inyikirizo yayo yagiraga iti: “ Twasezereye yee ingoma ya Cyami, ingoyi mbi ya gihake na gikoronize birajyana. Tubona demokarasi itwizihiye. Muze twishyimire ubwigenge.” Ku wa 01-07-2012 iyi ndirimbo nzongera nyumve kuko inyuze amatwi kandi ni amateka! Ariko se tuzirikane: Icyo gihe ko twari tunezerewe bariya basezerewe, abambari b’ubwami n’ubukoroni, nabo bari banezerewe? Cyangwa barimo bicwa n’agahinda kubera umunezero wacu. Umukoroni yaraviririye? Ko yari yakoze urugendo rurerure ngo agere i Rwanda. Aho kumuhambiriza ngo ubwigenge bwabaye ntibigiye kuzana amagorwa maze umunezero ugasimburwa n’agahinda. Naho se ibikomangoma by’i bwami bwabayeho imyaka 400? Nta pfunwe bifite? Umukoroni n’umwambari w’ubwami n’ibishyira hamwe biragenda bite mu rwa Gasabo? Twabonye imijugujugu ya bombes zitagira umubare. Habyarimana yicwa nk’ikimonyo kuko Isi yose yaruciye ikarumira. Twumva ijambo genocide tutari tuzi i Rwanda. Ubutegetsi bushya burarutaha.

Ku butegetsi bwa FPR ya Kagame

Na none kuva muri 94, kenshi umunsi w’Ubwigenge wamizwe n’uwa 04 Nyakanga. Ariko se ko ndeba uyu Kagame afitanye isano n’ingoma ya cyami twaririmbye ko yasezerewe? Umwamikazi Gicanda na mama wa Kagame ni ibyenenyina. None ngo Kagame ntiyizihiza umunsi mukuru w’ubwigenge? Ngo ni amateka y’Igihugu! None se nawe ashyireho iriya ndirimbo ya Bikindi twabyinnye hizihizwa imyaka 25 y’ubwigenge? Oya ntiyabikora. Ndamwibuka ubwo yatangarije i Gitarama ko abategetse u Rwanda kuva muri 62 kugeza muri 94 ntacyo bakoze. Nawe agomba kwihimura. Ipfunwe yatewe nawe agomba kwinezeza atitaye kubo yatse ubutegetsi.

Umubiligi wafashije Kagame kugera ku butegetsi bashwanye kera arasezererwa. None wabona yarongeye kwiyunga nabo Kagame yatse ubutegetsi akaba yirirwa abakina ku mubyimba. Akazakurikira wabona kazaba karushya ubukana ako twabonye muri Mata – Nyakanga 94. Mwibuke neza, ibiba k’umuntu aba abifitemo buri gihe uruhare!

Umuti waba uwuhe?
Buri wese yahabwa uburenganzira bwe. Kagame na FPR babyiyumvisha. Abatsinzwe bakarekerwa uburenganzira bwabo. Umukoroni nawe akaburekerwa. Iki nicyo cyonyine cyatanga ihumure kikarinda abana b’i Rwanda kuzira ibyo batazi. Kagame ntazabe nka Habyarimana. Ariko se twigishijwe iki ku bwigenge?

Imyumvire ipfuye y’ubwigenge.

Ubwo twigaga amateka mwarimu yemezaga ko abazungu baduye ubwigenge politiki ariko batwima ubwigenge mu by’ubukungu. Mwarimu yatubwiraga ko dufite ubwigenge politiki kuko tuyoborwa n’abenegihugu. Icyo mwarimu atashoboraga kuvuga ni uko abo bene gihugu bashirwaho na wa mukoloni kandi birumvikana uwo mwene gihugu, Perezida washyizweho n’umukoroni niwe agomba kumvira mbere ya byose. Iyo yihaye ivuzivuzi anyagwa nabi cyane. Ingero ni nyinshi: ba Habyarimana, ba Mobutu, ba Kadhafi n’abandi ntarondora. Kubijyanye n’ubwigenge mu by’ubukungu byo nemeranya na mwarimu ijana ku rindi. Ariko se bikorwa bite?

Turebere ku Rwanda

Ko Kagame yashyizweho n’ababiligi bafatanije n’abongereza n’abanyamerika ni ikimenya bose! Nyuma hari Tony Blair ukuriye abajyanama b’abazungu bangana neza n’umubare wa za minisiteri zo mu Rwanda. Minisitiri akora raporo ikabanza igasomwa n’umujyanama w’umuzungu wa Kagame ushinzwe iyo minisiteri. Ibibazo birimo akabyandika mu mvugo yumvwa na Kagame maze minisitiri agasabwa kwisobanura imbere ya Kagame. Gukubura abaminisitiri akenshi ni aha biva! Nk’uko habaho inama ya guverinoma n’aba bajyanama ba Kagame b’abazungu bakora inama bagatanga umurongo ngenderwaho. Kagame akayitangariza ba minisitiri be maze tugasugira tugasagamba muri ubwo bwigenge. Kwizihiza ubu bwigenge ni ukwisuzuguza bitavugwa! Umukoloni aba aduhema. Hari ubwigenge nyabwo twavukijwe.

Ubwigenge bwiza Afurika yavukijwe

Ndavuga iyo bikorwa habayeho kubahiriza uburenganzira bwa buri cyiciro. Umukoroni yari gutuzwa, akazana technology, gusahura Afurika ntibyari kubaho. Abatakaje ubutegetsi bari kumvishwa ko bibaho kandi bazongera kubusubiraho muri demokarasi isesuye. Bakumvishwa ko ibihe bihora bisimburana iteka. Abatsindiye ubutegetsi bakumvishwa ko kwikanyiza bizabazanira amakuba arenze ukwemera kandi ko bidakwiye muri demokarasi. Ndahamya ko iyo ibi mvuga byitonderwa na genocide yaduhekuye muri 94 itari gushoboka. Kuko genocide yari igiye gukurikira akabereye ku Rucunshu ari abakoroni bayihagaritse. Afurika ituwe nk’uko Leta Zunze Ubumwe z’Amerika ituwe iba iri hafi gusimbura Leta Zunze Ubumwe z’Amerika mu kuyobora Isi kuko ariyo ikize ku mutungo kamere ku Isi yose. Ibi tubona abanyafurika nka ba Kagame bakoreshwa mu gusahura umutungo w’Afurika bafatanyije n’ibikomerezwa byo ku Isi ntibiba biriho. Byose biba bikorerwa hano muri Afurika.

Umwanzuro

Kwizihiza ubwigenge nk’uko bikorwa kugeza ubu ni ugukomeza koreka u Rwanda. Niba abari ku butegetsi bikunda bakwiye guhindura uyu murongo. Bakamenya aho uburenganzira bwabo butangirira n’aho bugarukira. Uwo bambuye ubutegetsi nawe akarekerwa uburenganzira bwe. Umukoroni nawe akarekerwa uburenganzira bwe. Demokarasi u Rwanda rwiyemeje ku munsi w’Ubwigenge yubatswe ku buryo impinduka nyayo ibaho iyo uhagarariye abari ku butegetsi bifuza kubugumaho asimbuwe n’uhagarariye abatari ku butegetsi bifuza kubugeraho. Nka kuriya Kayibanda yasimbuye Kigeli Ndahindurwa cyangwa kuriya Kagame yasimbuye Habyarimana. Izi mpinduka zabaye mu mivu y’amaraso atavugwa kubera imyumvire mibi ya demokarasi. Aho nemeza ko bariya basimburanye bitiranyaga kwigenga no kuba ibyigenge. Niba twifuza kubaho neza mu bwigenge ibi bikwiye kurangirira aho tugeze. Abari ku butegetsi nibo bifitiye inyungu kurushya abandi bose.

Ndifuriza umunsi mwiza w’ubwigenge abatawitiranya no kuba ibyigenge. Cyane ababona mu bwigenge demokarasi irekera buri muntu uburenganzira bwe busesuye.

Nahayo Luc

Ministre James Musoni yaba atangiye gushyira mu bikorwa ibyo yasezeranije Ambassadeur Sylvestre Uwibajije?

Ministre James Musoni yaba atangiye gushyira mu bikorwa ibyo yasezeranije Ambassadeur Sylvestre Uwibajije? musoni2190-300x263

Ministre James Musoni

Nk’uko inkuru dukesha Urubuga Izuba Rirashe ibivuga, ngo: Mu Nteko Ishinga Amategeko ; Umutwe w’Abadepite ; mu mpera z’icyumweru tuvuyemo ; habaye igikorwa cyo gusuzuma no kwakira umushinga w’Itegeko Ngenga rigenga imitwe ya Politiki n’abanyapolitiki.

Icyagaragaye ni uko muri uwo mushinga w’itegeko biteganyijwe ko kujya muri forumu y’imitwe ya politiki bitazongera kuba itegeko.

Minisitiri w’Ubutegetsi bw’Igihugu ; Musoni James wari uhagarariye Guverinoma ; akaba ari nawe wagejeje uwo mushinga w’itegeko ku badepite ; yasobanuye ko muri uwo mushinga hari ibyavuguruwe bigomba guhinduka. Muri byo hakabamo ko kujya mu ihuriro ry’imitwe ya politiki bitakiri itegeko ; ko ahubwo bizaba ari ubushake bwa buri mutwe wa Politiki kujya muri iryo huriro.

Ibi Minisitiri akaba yaravuze ko ari uburyo bwo guteza imbere ubwisanzure bwo gutanga ibitekerezo. Ati “rero ntabwo ari uburyo bwo kubuza abantu aho gutangira ibitekerezo”. Aha akaba yarasobanuriraga abadepite bari bagaragaje ikibazo cy’uko byagaragara nk’aho ari ukubuza abanyapolitiki urubuga rwo gutangiramo ibitekerezo ; kuko n’ahandi babitanga.

Abadepite kandi bavuze n’ikibazo cy’inkunga Leta yajyaga iha imitwe ya Politiki iri muri forumu kugira ngo yubake ubushobozi ; aho bibajije uko bizagenda ku mutwe wa politiki uzaba utari muri Forumu niba nawo uzahabwa iyo nkunga.

Kuri iki kibazo Minisitiri Musoni yavuze ko umutwe wa politiki uri muri Forumu uhabwa inkunga ya Leta ; ariko noneho ngo umutwe wa politiki uzaba utari muri Forumu nta nkunga wabona ; ariko ko uwemeye kujyamo yayibona.

Hagarutswe kandi ku kibazo cy’iyandikwa ry’imitwe ya politiki bizajya bikorwa n’Ikigo cy’Igihugu gishinzwe imiyoborere ( RGB) ; aho abadepite bagaragaje ikibazo cy’uko bitumvikana ukuntu bavuga ko uwandika imitwe ya politiki atagomba kugira umutwe wa politiki abarizwamo. Bati “ese aho bizajya ho azabyandika nta mutwe wa Politiki abarizwamo ? Ninde uzazana igipimo cyo gupima niba kanaka nta mutwe wa politiki arimo ?” Ndetse hari n’abasanze imitwe ya politiki yashyirwa muri Komisiyo y’Amatora kuko ngo niho hagaragara ishusho y’abantu bari mu mashyaka menshi.

Mu gusubiza iki kibazo ; Minisitiri Musoni yasobanuye ko ibyo bavuga atari ko bimeze ahubwo ngo inyandiko babisanzemo atari yo ; habaye ikosa kuba ari yo bahawe. Ati “iyo nyandiko babahaye yabateye urujijo ; ni agakosa kabaye”.

Uyu mushinga w’itegeko wazanywe mu Nteko kugira ngo uhuzwe n’Itegeko Nshinga no kunoza imyandikire ; aho Minisitiri yavuze ko iyo myandikire iri hejuru ya 50%. Watowe n’abadepite ; ukaba uzasuzumwa muri Komisiyo nyuma ukazagezwa ku Nteko rusange.

Urujijo

Iyo umuntu asomye iyi nkuru akayihuza n’ibimaze iminsi bivugwa na Ambassadeur Uwibajije, umuntu yibaza niba ibyo Ministre James Musoni yaganiriye na Ambassadeur Uwibajije, noneho FPR yaba yafashe gahunda yo kubishyira mu bikorwa. Igisigaye n’ukumenya niba bizashyirwa mu bikorwa byose uko byakabaye no kureba umutego y’imishibuka FPR yaba yatezemo. Kuko muri ibi bijyanye no kwandika imitwe y’amashyaka harimo byinshi bidasobanutse biri mu mushinga w’iri tegeko.

Urugero:
-Kuvuga ngo umuntu uzaba utegeka ikigo gishinzwe imiyoborere nta shyaka azaba arimo. Ese ninde uyobewe ko abantu bose bari mu nzego z’ubuyobozi, inzego z’umutekano (abasirikare, abapolisi, abacunga gereza..), n’abandi bose bitwa ko nta mashyaka barimo bari muri FPR? Kuba mu ishyaka sicyo kibazo, ahubwo ikibazo ni amategeko asobanutse n’inshingano zisobanutse abayobozi b’icyo kigo bahabwa n’uburyo bwo kugenzura imikorere yabo bwashyirwaho byaba byiza hagiyeho akanama kigenga kaba gashinzwe kugenzura iyo mikorere kaba kagizwe n’abahagarariye Leta, société civile, amashyaka ya politiki, abantu b’inararibonye…

-Ku kibazo cyo kwandika amashyaka uko byagiye bigaragara mu minsi ishize ntabwo Ministère ifite iyandikwa ry’amashyaka mu nshingano zayo yangaga kwandika amashyaka, ahubwo hari byinshi bisabwa byasabaga kugerwaho ari uko habaye inama rusange y’ishyaka. Aha rero niho Leta ya FPR yitwazaga inzego z’umutekano, n’abayobozi b’uturere bakanga ko inama ziterana bitwaje umutekano cyangwa bakanga gutanga impushya (urugero ishyaka FDU-Inkingi ryangiwe gukora inama neza neza n’abayobozi b’akarere ka Nyarugenge) n’abagerageje gukora inama nka Green Party babateye mu nama barabakubita.

Ikigaragara n’uko kiriya kigo gishinzwe imiyoborere niba aricyo gisaba byinshi kugira ngo ishyaka ryandikwe cyajya aba aricyo gitanga uruhushya rwo gukora inama zo gukusanya imikono y’abarwanashyaka no kunononsora amategeko agenga ishyaka dore ko n’ubundi ishyaka mbere yo gusaba uruhushya rwo kwemerwa riba risanzwe rifite amategeko arigenga ndetse kikanahagararira iyo nama kugira ngo kirebe niba inama yujuje ibyangombwa bisabwa.

Ariko rero kwandika amashyaka Komisiyo y’amatora itaravugururwa ngo yigenge ive mu kwaha kwa FPR ijyemo abahagarariye Leta, abahagarariye amashyaka, Société Civile n’abandi… ntacyo byaba bimaze kuko n’ubundi ayo mashyaka n’iyo yakwandikwa ntabwo yazabona amajwi FPR itabishatse.

Ikindi kitakwirengagizwa n’uburyo amatora ategurwa. Natanga urugero rw’amatora y’abadepite ateguwe. Aho hatorwa ishyaka aho gutorwa umuntu. Ibi bitera ingaruka nini cyane kuko ntabwo abaturage bagira ububasha ku badepite kuko sibo baba barabatoye. N’ukuvuga ko abayobozi b’ishyaka bashyize uwo mudepite muri uwo mwanya aribo yumvira kandi akorera kurusha abaturage.

Umwanzuro

Ibi byose bivuzwe haruguru ni nk’inzozi mu gihe bizwi ko inzego zose z’ubuyobozi n’umutekano ziri mu maboko ya FPR, ibi byasaba ko FPR yaba ifite gahunda yo kugabana n’abandi ubutegetsi igatangirira kureka abaturage bakihitiramo abo bahisemo bakinjira mu buyobozi. Kuko bitabaye ibyo ibi byose bikaba wasanga bimeze nk’ikinamico aho aba bantu bose bitwa ko badafite aho babogamiye baba bakorera FPR cyangwa abashatse kwigenga bagashyirwaho igitutu cyangwa bagakurwa mu nzira.

Bimaze kugaragara ko FPR itakihishira, ufashe urugero rwo muri Gouvernement byonyine wabona intera ikibazo cy’amoko kigezeho, dore ko Ministère zose zikomeye ziri mu maboko y’ubwoko bumwe gusa:
Ministère y’ubutegetsi bw’igihugu: James Musoni
Ministère y’Ingabo: James Kabarebe
Ministère y’ubutabera: Tharcisse Karugarama
Ministère y’imali n’igenamigambi: John Rwangombwa
Ministère y’ububanyi n’amahanga: Louise Mushikiwabo
Ministère y’uburezi: Dr Vincent Biruta
Ministère y’Ubuzima: Dr Agnès Binagwaho
Ministère y’ubuhinzi n’ubworozi: Dr Agnès Kalibata
Ministre ushinzwe ibikorwa by’inama y’abaministre: Protais Musoni n’izindi…

Uwakwibwira ko aba bose mvuze haruguru Pierre Damien Hubumuremyi abategeka yaba arimo gusetsa imikara kuko nawe ubwe nta kazi agira yabaye nka mukerarugendo yirirwa yitemberera gusa. Ubutegetsi yakagombye kuba afite buri mu maboko ya Perezida wa Repubulika naho akazi kandi ka politiki kakaba mu maboko ya James Musoni.

Iyo hagize ubyibazaho aba ashaka kuzana ivangura, ingengabitekerezo ya Genocide n’amacakubiri, umunyamahanga ubajije we bahita bamubwira ngo nta moko aba mu Rwanda. Ibi ni ibigaragara ariko kuko ibitagaragara byo biteye agahinda.

Nibaza niba Ambassadeur Uwibajije yaratinyutse kubaza ibi James Musoni cyangwa Dr Ntawukuriryayo igihe baganiraga.

Emmanuel Kamanzi

Press Conference: The situation in the eastern part of the Democratic Republic of the Congo (DRC).

Press Conference: The situation in the eastern part of the Democratic Republic of the Congo (DRC). Louise-Mushikiwabo-256x300

Louise Mushikiwabo

25 Jun 2012 – H.E. Louise Mushikiwabo, Minister of Foreign Affairs and Cooperation of the Republic of Rwanda, H.E. Eugène-Richard Gasana, Permanent Representative of the Republic of Rwanda to the UN; and Major Patrick Karuretwa, Security Adviser to the President

Press Conference: The situation in the eastern part of the Democratic Republic of the Congo (DRC).

http://webtv.un.org/meetings-events/conferencessummits/rio20-13-22-june-2012-rio-de-janeiro-brazil/press-conferences/watch/press-conference:-the-situation-in-the-eastern-part-of-the-democratic-republic-of-the-congo-drc/1706444622001

 

 

Kagame: A Historical Mistake (by Patrick Karegeya)

Kagame: A Historical Mistake (by Patrick Karegeya) 487235_251212271655263_1600397116_n-300x221Muri iyi weekend irangiye 23-24 Kamena 2012, Col Patrick Karegeya ari kumwe na bagenzi be bakuriye Ihuriro Nyarwanda RNC ku mugabane wa Afrika, aribo Frank Ntwali (Chairperson), Etienne Mutabazi (Deputy chairperson), David Batenga (Treasurer), Jonathan Mudacumura (Mobilisation), Emile Rutagengwa (information) basuye abarwanashyaka n’abandi banyarwanda bifuza kumenya neza amahame ya RNC batuye mu mugi wa Durban, South Africa.

Uru rugendo ruje rukurikira umwiherero n’amahugurwa by’ abayobozi ba RNC muri South Africa uherutse kubera i Benoni, Johannesburg kuri 08-10 Kamena 2012. Tubibutse ko ubwo aya mahugurwa yarangiraga amashusho akerekanwa kuri internet ambassade y’u Rwanda i Pretoria yihutiye gutanga ikirego (complaint) mu buyobozi bwa Afrika y’epfo ngo ibaza impamvu bemerera Kayumba na Karegeya gutegura imigambi mibisha ku Rwanda. Nyamara birengagije ko ntaho Kayumba na Karegeya bajya leta ibacumbikiye itabizi.

Muri uru ruzinduko i Durban, abayobozi ba RNC bakiriwe n’ukuriye Ihuriro muri ako karere, Senateri Stanley Safari. Mu kiganiro yagiranye n’abari aho, Col Patrick Karegeya yibukije amateka ajyanye n’ imyaka 50 u Rwanda rumaze rwigenga, ati muri historical mistakes twagize no kuba Kagame yaragiye ku isonga rya RPF akaza kuba n’umukuru w’igihugu ari ibyago byagwiriye igihugu. Ati ni ugufatanya tugakora ibishoboka ngo u Rwanda rutazibaruka undi Kagame mu myaka 50 itaha.

RNC African Chapter

PEREZIDA KAGAME MBERE YO KUNAMIRA ABANYARWANDA BAGENZI BE YAHISEMO KUNAMIRA UMUGANDE WAPFUYE MU 1952!

PEREZIDA KAGAME MBERE YO KUNAMIRA ABANYARWANDA BAGENZI BE YAHISEMO KUNAMIRA UMUGANDE WAPFUYE MU 1952! 598641_488489657844630_27378863_n

Kuva ibumoso ugana iburyo Edith Gasana (umugore wa Sam Kutesa), Sam Kutesa, Perezida Kagame, Jeannette Kagame, na Gen Salim Saleh

Igikorwa cyabaye ku cyumweru tariki ya 24 Kamena 2012 cyo kunamira umuvugabutumwa w’umwangirikani ukomoka mu gihugu cya Uganda witwa Kosiya Kyamuhangire witabye Imana mu 1952 agahambwa i Gahini, ni igikorwa cyiza cyo kwifatanya n’abagande ndetse n’itorero ry’abangirikani.

Ariko iki gikorwa ntabwo icy’ibanze ari ukunamira nyakwigendera gusa, kuko urebye ibihe turimo bya politiki n’umutekano mu karere k’ibiyaga bigari usanga icyi gikorwa gifite imvo za politiki kurusha kwifatanya n’umuryango w’uwo muvugabutumwa cyangwa itorero ry’abangirikani.

Kosiya Kyamuhangire ntabwo ari umuvugabutumwa gusa, yari na se wa Sam Kutesa, Ministre w’ububanyi n’amahanga wa Uganda. Akaba ari umwe mu bikomerezwa mu butegetsi bwa Uganda. Kandi tuzi neza muri iyi minsi ukuntu u Rwanda rusigaye ruhakwa kuri Uganda mu buryo bugaragarira buri wese.

Abakurikiranira ibintu hafi bemeza ko uyu muhango wabaye n’uburyo bwo guhura kw’abantu bakomeye mu butegetsi bwa Uganda n’abayobozi b’u Rwanda ngo bigire hamwe ikibazo cyo mu burasirazuba bwa Congo kitoroheye Leta ya Perezida Kagame habe na gato. Dore ko Perezida Kagame ntako atagira ngo ahakwe ku gihugu cya Uganda.

533271_488103824549880_143810013_n

kuva ibumoso ugana iburyo Ambassadeur wa Uganda mu Rwanda Kabonero, inyuma Col Dr Ndahiro, na Gen Salim Salem asuhuzanya na Ministre Sam Kutesa

Mu bagaragaye muri icyo gikorwa harimo Gen Caleb Akandwanaho a.k.a Salim Saleh, uyu akaba ari murumuna wa Perezida Museveni ndetse akaba n’umujyanama we mu bya gisirikare. Si ibyo gusa kuko Gen Salim Saleh yari inshuti y’amagara ya Gen Fred Gisa Rwigema, barwanaye intambara nyinshi kuva muri Mozambique, yafashije FPR cyane mbese ni nk’aho ariwe washyize Kagame ku buyobozi bwa FPR dore ko Gen Rwigema amaze gupfa abasirikare ba FPR babanje kwanga ko Kagame abayobora, hakoreshejwe ingufu kugira ngo ashobore kwemerwa n’abandi bayobozi ba gisirikare ba FPR.

Ikindi giteye kwibaza n’ukuntu Perezida Kagame yajya kunamira umuvugabutumwa w’umunyamahanga, mu gihe hari abanyarwanda batabarika bitabye Imana atigeze yunamira ku by’umwihariko abasenyeri ba Kiliziya Gaturika n’abandi bihayimana biciwe i Gakurazo kugeza na n’ubu Leta ya Kagame ikaba yaranze ko bahambwa mu cyubahiro muri za Diyosezi zabo (kereka niba hari icyo yishinja mu rupfu rwabo akaba atinya gushinyagura)

Tubitege amaso!

Marc Matabaro
Rwiza News

UBWOBA BURAGATSINDWA

UBWOBA BURAGATSINDWA 6813852392_48c835b5dd_z

Uwavuga ko abenshi mu bari mu buyobozi bafite ubwoba bw'amahinduka ntabwo yaba yibeshye

Ubwoba ni ikintu gitera benshi gukora ibikorwa byinshi bibi ndetse harimo ibirimo ubugome bwinshi cyangwa biba bimeze nko kwiyahura wagira ngo ababikora ntabwo baba babitekerejeho. Kandi ubwo bwoba buri mu Rwanda buri kuva kuri Perezida wa Repubulika kugeza ku muturage wo hasi w’inzirakarengane.

Nyuma yo kwitegereza igituma ubutegetsi bw’igitugu bwa FPR bukomeza kunangira no gushyira ku ngoyi abanyarwanda budasize n’abahoze muri ubwo butegetsi, bijyanye no kwikanga baringa tutibagiwe no gutera ubwoba abanyarwanda bandi badafite icyo bishinja ngo aho bukera bararimbuka, umuntu ashishoje asanga kudashaka demokarasi, kudashaka guha abaturage uburenganzira bwabo akenshi biba bishingiye ku bwoba.

Iyo mvuze ubwoba mba mvuze ubwoba bwo gutakaza ubutegetsi kwa FPR n’ingaruka zajyana nabyo mu gihe yaba ibutakaje nabi ibanje kuruhanya no kumena amaraso.

Sindibujye kure ndafata ingero zisanzwe z’ibyago abahoze mu butegetsi bwa kera n’abandi bitirirwaga ko bafite ubutegetsi n’iyo babaga baraburaraga kuri ubwo butegetsi (abahutu) bahuye nabyo. Ibyo byago rero nibyo abari mu buyobozi ubu batinya guhura nabyo baramutse barekuye ubutegetsi.

-Hari abibona bahunze bari mu nkambi imeze nka Nyacyonga cyangwa za zindi z’i Goma cyangwa i Bukavu, iyo bibutse ko hari abagiye ibirometero birenze 2000 n’amaguru bwo birabazahaza

-Hari abibona amazu yabo yabohojwe ndetse n’imitungo yabo irimo kuribwa n’abandi bagira icyo bavuga bakabizira

-Hari abibona barimo gukurikiranwa mu nkiko mpuzamahanga no kw’isi hose amahanga yose yarabagize ruvumwa

-Hari abibona bari imbere y’inkiko zisanzwe cyangwa izindi zimeze nka Gacaca barimo kuregwa ibyo bakoze n’ibyo batakoze

-Hari abibona bagenda bububa icyo bavuze cyose kitwa ko bashaka amacakubiri

-Hari abibona bagenda babebera bakangwa n’abana b’ibitambambuga bikaba ngombwa ko baha ruswa ubiyenjeho wese ngo barebe ko baramuka.

-Hari abibaza aho bazahungira dore ko ibihugu byose byo mu karere abaturage babyo batinya abanyarwanda ariko batabakunda na gato

-Hari abibaza aho bazajya baca mu gihe abo birirwaga bacunaguza bazaba bafite uruvugiro

N’ibindi byinshi ntarondoye

Hari abantu benshi iyo batekereje ibintu bakoze bahemukira abanyarwanda bagenzi babo, bumva bapfa aho kugira ngo babone ubutegetsi buhindutse. Kuko hari benshi bakiriye cyangwa babeshejweho no kurenganya abandi kuburyo batibaza uburyo bashobora kubaho igihe abo barenganya cyangwa basa nk’aho bahagaze ku gakanu babigaranzura.

Nimumbwire abakada, abamaneko n’abandi bantu batabarika babeshejweho n’uko FPR iri ku butegetsi bishobora kugora kubona amaramuko igihe baba bari mu buzima busanzwe kandi noneho na rubanda birirwaga bacunaguza rwababonye amatwi.

Nimumbwire nka Gumisiriza arimo kugenda atembera nta ba Escorts azi neza ko mu bantu bahura mu nzira harimo abakristu ba Kiliziya Gaturika bazi ibyo yakoze i Gakurazo. Ibaze nawe Ibingira arimo kugenda mu mujyi wenyine afite impungungenge zo guhura n’abarokotse i Kibeho n’imiryango yabo. Tutibagiwe ba Nziza na ba Munyuza bazi neza ko bari mu gihugu kimwe na Kayumba kandi bazi ibyo bamukoreye n’abandi ntarondoye.

Nimwibaze baba GP ba Kagame babaye abasirikare basanzwe cyangwa babaye abasivire batakiri kw’ibere uko baba bameze.
Nimutekereze nka Jean de Dieu Mucyo barimo kumubaza abo yatsinze i Save arimo kwisobanura kandi ariwe wamenyereye guca imanza. Ndebera nka Martin Ngoga barimo kumushinja ibyaha uko yaba ameze.

Mwibaze namwe Jeannette Kagame barimo kumugaraguza gati nk’uko byagendekeye Madame Agatha Habyalimana.

Nimwibaze abantu bose bari mu butegetsi ubu n’imiryango yabo nta gihugu cyo kw’isi cyibakira babita abicanyi. Aho bagiye hose babahinda ngo basubire iwabo bajye kubazwa ibyo bakoze n’iyo baba barengana.

Nimwibaze namwe aba bantu bose mubona b’ibihangange barimo gucibwa imanza n’abantu bamwe na bamwe batazi gusoma, igihano cyose batanze gihera ku myaka 19 n’uwakodeshaga avuga ko bamusenyeye etaje.

Hari n’abibona barasirwa ku giti nka Karamira, gufungwa burundu y’umwihariko nabyo ntimwibwire ko bidatera ubwoba benshi.

Uwavuga impungenge n’ubwoba abantu bafite ntabwo yabirondora ngo azabirangize niyo mpamvu bamwe bahitamo guhebera urwaje bati n’ubundi aho twakoze twarahakoze reka tumarireyo akaboko. Naho abandi b’inzirakarengane badafite icyo bishinja bo batinya akarengane bashobora kugirirwa kuko n’ubundi sibwo bwa mbere baba babonye abantu b’inzirakarengane barengana babibona buri munsi.

Bamwe ngo habaye amahinduka na demokarasi ngo habaho Genocide abandi bati abashaka amahinduka baba baje gusenya ibyubatswe.

Abandi bati ntabwo dushaka amahinduka ngo ibyo turimo ni byiza twateye imbere, umuntu akibaza imishahara n’ibindi bijyanye nayo by’umurengera baha abayobozi icyo babibahera niba nyine badakora ngo igihugu gitere imbere.

Ngo Kagame yateje igihugu imbere abanyarwanda bose baramukunda, nyamara yajya mu matora akabanza agafunga abo abona bashobora kumutsinda, kandi ntibinamubuze kwiba amajwi.

Ubundi se ninde utakora nk’ibyo bavuga ko Kagame yakoze afite imfashanyo z’amahanga zitabarika, amabuye asahurwa muri Congo, yikorera mu isanduku ya Leta uko ashaka, arinzwe n’abasirikare b’indobanure batabarika, afite ibihugu by’ibihangange bimukingiye ikibaba n’ibindi?

Ibyo Kagame akora ni nk’aho umugabo yahaha mu rugo akajya ahoza abana n’umugore ku nkeke ngo n’uko yahashye kandi ari inshingano ze nk’umugabo mu rugo.

Ubundi se ibyo bikorwa biba bivuye mu mufuka wa Kagame cyangwa ni mu misoro y’umurengera yakwa abaturage n’imfashanyo z’amahanga akabitegekesha abantu ngo yakoze ibitangaza kandi ibyo aba yarigishije aribyo byinshi?

Umwanzuro

Banyarwanda bavandimwe aho kugira ngo muzicwe n’ubwoba bibatere kwikora mu nda no guhora mwikanga baringa, mwayoboka amahoro mukanywa umuti nk’uwo abazungu bo muri Afrika y’Epfo banyoye n’ubwo usharira bwose.

Nimubigenza mutyo ibyo mutinya byose ntabwo bizababaho kandi iyo mitungo yose mwabonye mu buriganya muzayigumana kuko abanyarwanda barambiwe intambara n’akarengane ku buryo nabo bazemera kunywa umuti usharira wo kubababarira ibibi mwabakoreye ariko kugirango bizashoboke mushatse mwahera ubu.

Emmanuel Kamanzi
Kigali

IMYAKA ISHIZE ARI IBIRI UMUYOBOZI W’ISHYAKA RY’IMBERAKURI RIHARANIRA IMIBEREHO MYIZA ARI MU GIHOME AZIRA GUSA KUTAVUGA RUMWE N’UBUTEGETSI BWA FPR INKOTANYI.

Banyarwandakazi,
Banyarwanda,
Nshuti z’u Rwanda,

Uyu munsi wa 24 Kamena 2012, ni umunsi ukomeye mu mateka y’u Rwanda, by’umwihariko ni umunsi ukomeye mu mateka y’ishyaka ry’IMBERAKURI riharanira imibereho myiza (PS IMBERAKURI) ndetse n’amashyaka FDU Inkingi na Green Party. Ni umunsi abanyarwanda twese n’inshuti z’u Rwanda, twibukaho urugendo rwo guharanira demukarasi mu Rwanda rwari rwateguwe n’ishyaka PS IMBERAKURI hamwe n’amashyaka atavuga rumwe na leta ya Kigali kugirango duharanire uburenganzira bw’uko abanyarwanda bashobora kwihitiramo Prezida wa Repubulika.

By’umwihariko kw’ishyaka PS IMBERAKURI ni umunsi twibukaho imyaka ibiri ishize umuyobozi w’ishyaka Me Bernard NTAGANDA amaze mu gihome azira akamama, azira gusa kuba yarafashe iyambere akanenga ku mugaragaro leta ya Kigali, byose akabikora ari mu gihugu.
Uyu munsi kandi turazirikana ihohoterwa ririmo gufungwa, gukubitwa no kwicwa by’agashinyaguro bikomeje kwibasira abanyarwanda cyane cyane abayobozi n’abarwanashyaka b’amashyaka atavuga rumwe na leta ya Kigali, abanyamakuru, n’abandi bose baharanira ko demukarasi ishinga imizi mu Rwanda.

Banyarwanda,
Banyarwandakazi,
Nshuti z’ u Rwanda,

Ntawavuga iby’ifungwa, itotezwa ry’abayobozi ndetse n’abarwanashyaka bakorerwa ngo yibagirwe ko kuri uwo munsi ari naho igipolisi cya leta cyafashe icyemezo cyo gufunga ibiro by’ishyaka. Gusa, birengagijeko ishyaka atari inzu rikoreramo, ishyaka atari umuntu runaka. Ishyaka n’igitekerezo, ishyaka n’ibikorwa abantu bahuriraho bakabigira ibyabo bagaharanira ikintu cyose gituma icyo gitekerezo, ibyo bikorwa bishobora kubungwabungwa bigatera imbere mu bwubahane n’ubusugire bwa buri wese. Ibyo rero ishyaka ry’IMBERAKURI ryarabigaragaje, ryeretse leta ya Kigali ko gufunga abantu cyangwa ibiro bidashobora na rimwe kubuza amahinduka ya demokrasi kugerwaho. Amahinduka ya demokarasi aharanirako abanyarwanda twese tugira uburenganzira bumwe mu rwatubyaye arakomeje kandi byanze bikunze agomba kugera ku munyarwanda wese.

Ibikorwa bibi kandi bikorerwa abarwanashyaka b’amashyaka atavuga rumwe na leta ya Kigali aho kugabanuka ahubwo byiyongera umunsi kuwundi aha twavuga nk’ifunga funga rikomeje kudukorerwa, imanza z’ikinamico dushorwamo tukajya imbere y’urukiko icyemezo cyaramaze gufatwa n’ibindi. Agashya, ubu ho n’uko ubutegetsi buri gukoresha inzego zibanze ngo ziduce burundu mu Rwanda, aho abayobozi bamwe b’uturere ngo bumvako ko abayobozi b’amashyaka atavuga rumwe na leta yabo tudafite uburenganzira bwo gutura mu turere bayobora.

Ishyaka ry’IMBERAKURI rikomeje kwamagana ku mugaragaro iyi mikorere igayitse ya leta iyobowe na FPR aho inzego za leta zikomeje kurenga ku mategeko zishyiriyeho, zigakomeza guhohotera uburenganzira bw’abatavuga rumwe nabo. Ntiduhwema kubereka ko kutavuga rumwe n’ubutegetsi atari ukwigomeka ko ahubwo aribwo buryo bunogeye bwo kugirango ubutegetsi bwikosore, bwiyubake, butekereze kuri gahunda zifitiye abanyarwanda akamaro aho kureba inyungu z’agatsiko.

Igitangaje ariko, n’uko abo babuza abandi uburenganzira bwabo, batangije intambara bavugako barambiwe kuvutswa uburenganzira bwabo bwo kuba mu rwababyaye, ko baharanirako uburenganzira bwa muntu bwubahirizwa, ko demukqrasi igomba gusesekara mu Rwanda. Aha rero hakaba hateye kwibaza. Ese uku guhohoterwa kwa hato na hato niyo ya demokarasi, ni bwo burenganzira bwa muntu abanyarwanda dukeneye. Nyamara, igihe kirageze ngo basubize amaso inyuma, barebe hirya no hino, maze bazirikane ko na nyina w’undi abyara umuhungu.

Banyarwanda,
Banyarwandakazi,

Ni twige kuvuga oya. Duhaguruke dutsinde intwaro kirimbuzi FPR ikoresha, intwaro yo gutera ubwoba yifashisha mu gukandamiza abanyarwanda. Tugomba kwereka ubutegetsi buyobowe na FPR ko abo ifunze ibaziza ibitekerezo byabo, ibaziza ubusa, maze tugaharanira ko bafungurwa,
tugaharanirako amakosa nkayo atazasubira, tugaharanira ko habaho ubutabera budakorera umuntu cyangwa agatsiko, ubutabera butazarira mu gukemura ibibazo by’abanyarwanda, tugaharanirako ibi bibazo byose tuvuze umwaka utaha nk’iki gihe bitazaba bikirangwa mu banyarwanda, maze kutavuga rumwe n’ubutegetsi ntibyitwe kwigomeka.
Ni mureke dufatanye, maze tuzirikane ko icyo dupfana kiruta icyo dupfa, tureke guhishira amakosa adukorerwa kuko ingaruka zayo aritwe zigeraho mbere. N’aka kanya ntabwo twakwibagirwa amateka yacu nk’abanyarwanda. None ni kuki twakwimakaza ikinyoma, igitugu, munyangire n’ibindi tuzi neza aho byatugejeje?

Nshuti z’u Rwanda,
Ntabwo mukwiye gukomeza kurebera ibibi abana b’u Rwanda bakorerwa n’ubutegetsi buyobowe na FPR bushyira imbere gusa amajyambere, isuku n’iterambere by’umujyi wa Kigali. Ni byiza rwose ko habaho iterambere, ariko, ibi byose ntacyo bimariye abanyarwanda mu gihe mu cyaro inzara inuma, mu gihe abaturage badashobora kubona imiti bakeneye, abana batiga kubera kubura ibikoresho n’amafaranga y’ishuri abandi bakaba bazahajwe n’ubukene n’ubutindi bituma batabasha kubona ifunguro rikwiye, mu gihe kandi benshi muri bo bakomeje kuba inzirakarengane gashingiye ku ivangura, naho abandi banyarwanda bakaba bameneshwa mu gihugu cyababyaye, barigiswa, batotezwa, baturwaho gahunda batagishijweho inama (gusenyerwa, gukuraho inguzanyo yahabwaga abanyeshuri, gutemagura intoki, guhatirwa kubaka amatafari nyuma y’uko amazu ya nyakatsi cyangwa yari yubatswe n’imbaho amaze gusenywa kandi leta nta bufasha iha abo beneyo, guhatirwa guhinga imbuto imwe, n’ibindi).

Ibyo byose bituma abaturage bagurisha uturima bari basigaranye ngo bakunde bubahirize izo gahunda za leta, maze bagasigara bicwa n’inzara, abandi bahigwa haba imbere mu gihugu ndetse no hanze yacyo, cyane cyane ko n’intambara z’urudaca zayogoje akarere kacu dushinjwa ko ziterwamo inkunga na leta y’u Rwanda.
U Rwanda ntirugarukira mu mujyi wa Kigali gusa usigaye warabaye akarorero ko kwereka abakerarugendo maze bikaba iturufu yo kureshya amahanga berekana amajyambere atagira aho ashingiye mu gihe hirya no hino inzara, n’ubukene bivuza ubuhuha, mu gihe uburenganzira bwa muntu bwahariwe bamwe abandi badashobora kwinyagambura. Nyamara, ntimuhwema gutera inkunga ubutegetsi buriho bwa FPR kugira ngo bukomeze bufungire ubusa, butoteze, burigise, bushyireho amategeko akoreshwa uko bwishakiye, bushyira imbere za rutemikirere ishavu n’agahinda byica abana b’abanyarwanda. Ese ibyo ntibyazavaho byitwa ubufatanyacyaha?

Igihugu cyaba gikataje mu iterambere gite mu gihe abakozi bakatwa imishahara yabo ku ngufu ngo n’ugufasha FARG cyangwa kurwanya nyakatsi, nyamara abasenyewe bakayoboka inzitira mibu iyo abaturanyi batabagobotse ? Amajyambere yaba ashingiye kuki mu gihe umuturage wese ahatirwa gutanga umusanzu w’ishyaka atihitiyemo, mu gihe igihugu kirengagiza kajorite zamugariye ku rugamba nyamara arirwo yahinduye umwuga? Igihugu cyaba gikataje mu iterambere gite mu gihe abakene buzuye muri gereza yo kwa Kabuga, bafunzwe kandi bakubitwa buri munsi bazira gusa icyaha cy’ubukene ? Igihugu cyaba gikataje mu iterambere gite mu gihe abaturage bageze aho bitwika kugirango bagaragaze akarengane ka hato na hato bakorerwa n’ubutegetsi. Keretse niba ari umuderi mushya w’amajyambere.

Ntagushidikanya yewe, n’udashaka kubibona ariko arabizi, azi nezako ubutegetsi buyobowe na FPR bwamaramaje mu kurenganya abana b’u Rwanda ndetse n’abo mu karere, ushidikanya yabaza abanyekongo. Ni busigeho bwibuke amateka yacu maze butere intambwe, bwemere ibiganiro mpaka, twicare tubwizanye ukuri maze dushake umuti w’ibibazo byugarije abanyarwanda.
Kutavuga rumwe n’ubutegetsi ntibigomba kwitwa kwigomeka, ahubwo n’uburyo bwa demokarasi bwo gufasha ubutegetsi kwiyubaka, n’indorerwamo y’igipimo cy’ubutegetsi bwemewe n’abo bubereyeho, n’indorerwamo y’igipimo cy’ubutegetsi bufite ejo hazaza. Nimureke rero kuduhiga, mureke dukosore ibidutanya, dushyire imbere ibiduhuje maze abanyarwanda twese tugire uruhare ku micungire y’umutungo n’ibyiza by’igihugu cyacu.

Uyu munsi nukomeze utubere umusemburo wo kwimakaza demukarasi, ubumwe nyakuri n’amahoro maze turusheho gutekereza kucyahuza abana b’abanyarwanda. Murakoze, murakarama.

Urukundo, Ubutabera n’Umurimo bibe ishingiro rya Demukarasi.

Bikorewe i Kigali kuwa 24/06/2012

Alexis BAKUNZIBAKE
Umuyobozi w’ishyaka wungirije

12345...10

archivesallahalwatanalmalik |
pk2012legislatives |
rectificador |
Unblog.fr | Annuaire | Signaler un abus | thevoiceofpresidentielles
| legislative2012
| cournonpartisocialiste