INTAMBARA Y’UBUHANUZI
Ubutumwa bwa Marie Esther Murebwayire
Abanyarwanda benshi basanzwe bamenyereye kumva ubuhanuzi bwa Magayane, Nyirabiyoro, ndetse na Nsabagasani. Bamwe bakavuga ko ubwo buhanuzi cyangwa indagu byasohoye ko nta indi kizongera kuba, ariko abandi bakavuga ko nta kiraba ahubwo ubu aribwo izo ndagu cyangwa ubuhanuzi bigiye gusohora.
Muri iyi minsi abantu benshi bumva Radio ITAHUKA ijwi ry’ihuriro Nyarwanda RNC bumvise ubuhanuzi bw’umunyarwanda kazi witwa Marie Esther Murebwayire, uyu mudamu yivugira ko ari umuvugabutumwa ariko hari n’abamwita umuhanuzi. Muri icyo kiganiro uwo munyarwandakazi yavuze ko yabonye ubutumwa buvuye ku Mana bugamije ubwiyunge butanga ubumwe ngo ntabwo akunda abavuga ubumwe n’ubwiyunge kuko ngo yumva bicuritse! Mu butumwa bwe ngo yandikiye na Perezida wa Repubulika amuha ubutumwa ngo buzatuma u Rwanda rukira rukava mu bibazo. Ndetse ngo yazengurutse n’amagereza avuga ubutumwa. Mu gutanga ubutumwa bwe ngo yaratotejwe cyane kuko yabwizaga ukuri ari abayobozi ari abavugabutumwa. Yavugaga ko abanyarwanda bose bagomba kubabarirana bose ntawe usigaye inyuma ko kandi ngo nibitabaho hazongera kumeneka andi maraso menshi. Ibyo ngo ntabwo ubuyobozi bushaka kubyumva kuko ngo bibangamiye gahunda yabwo.
Icyo kiganiro wagikurikiranira hano:
http://www.blogtalkradio.com/radioitahuka/2012/06/04/radio-itahuka-ijwi-ryihuriro-nyarwanda
Nyuma y’icyo kiganiro ntabwo byateye kabiri igihe.com, urubuga rutanga amakuru rusa nk’aho rubogamiye kuri Leta y’u Rwanda, narwo rwasohoye ubuhanuzi bw’uwitwa John Mugabo. Ubwo buhanuzi bwe bwo busa nk’aho bwemeza ko FPR ngo yazanywe n’Imana ndetse ngo na Perezida Kagame ngo yatowe n’Imana ngo ayobore u Rwanda. Ndetse ngo u Rwanda ruri mu nzira nziza nta maraso azongera kumeneka ngo Imana izanyuza umwuka wayo mu buyobozi itiriwe ibicisha mu madini! Ndetse asaba Polisi guhagarika ngo abahanuzi bahanura ko tugana mu bihe bibi.
Mushobora gusoma iyo nkuru ya John Mugabo hano hasi nk’uko igihe.com cyabitangaje:
Mugabo John akomeje gutanga ubutumwa avuga ko yahawe n’Imana ubutumwa ku Rwanda n’Abanyarwanda. Mu butumwa bwe, ahera ku mateka, akavuga n’ibizaza nk’uko abyivugira.
Mugabo John mbere y’uko ahanurira u Rwanda :
John Mugabo w’imyaka 32, afite umugore n’abana babiri aho yubatse urugo i Addis Ababa muri Etiyopiya. Amaze imyaka 5 akorera imiryango itandukanye mu bijyanye no gukemura amakimbirane, akaba afite impamyabushobozi ihanitse (Masters) mu gukemura amakimbirane.
Yaje mu Rwanda muri Mutarama 2012 azanywe na gahunda yo kugura inzu ku Kimironko, ariko nyuma y’uko ahageze abo bari bafitanye iyo gahunda baramwihinduka.
Mu gihe yateguraga gusubira muri Etiyopiya mbere y’iminsi itatu, we n’abavandimwe be barimo gusenga no gusabana asa nkaho arimo kubasezeraho, haje umuntu atazi yinjira mu modoka, afungura imodoka, afata icyangombwa cy’abajya mu mahanga cye (passport) n’amafaranga yari akeneye arabitwara.
Bitewe n’uko ibi byangombwa byari bikenewe kugira ngo asubire muri Etiyopiya, bukeye yihutiye kujya gushaka ibindi. Avuyeyo, nijoro aryamye mu nzozi umuntu aramusanga amubwira ko atagomba kujya gufata urwandiko rwe rw’abajya mu mahanga ku rwego rw’Abinjira n’Abasohoka, ngo igihe cyarwo nikigera ruzaboneka abone gusubirayo.
Yabyutse yumvaga ari inzozi zisanzwe z’umutwe kuko ibitekerezo bye byari bikibereye ku izimira ry’ibyangombwa bye n’urugendo, inzozi yarose ntiyaziha agaciro.
Mu gihe yari arimo kwitegura ngo ajye ku rwego rw’abinjira n’abasohoka mu gihugu, yumvishe ijwi rimubwira ngo : ”Niwanga, ukajya ku rwego rw’abinjira n’abasohoka, utarasohoka mu modoka ndakwica imbere y’abantu babibona kubera ko wasuzuguye ibyo nakubwiye”. Kuko asanzwe asengera mu idini ry’Abadiventisiti ritamenyereweho imico nk’iyi yo kwerekwa, byamuteye ubwoba.
Nyuma y’icyumweru we na bagenzi be batatu bari mu masengesho mu rugo, nibwo yafashwe n’imbaraga zidasanzwe, azana amarira n’ibyuya bidasanzwe, guhagarara biramunanira n’ibindi bitari bisanzwe bimubaho. Kuko yari arambaraye hasi, baramuteruye bamushyira ku buriri amara amasaha atatu mu iyerekwa aho yaherewe ubutumwa bwerekeranye n’itorero ndetse n’ubw’igihugu.
Nyuma y’iyerekwa (ibonekerwa) hakurikiyeho igihe cyo kujya yandika akajya yumva ijwi rimubwira, akandika kugeza aho yagejeje ku bitabo bitatu. Nijoro aryamye yumvise irindi ijwi rimubwira ngo : “Igihe cyo kwandika kirarangiye, ibyo wandikaga ngiye kubigushyiramo utangire kubiviga”. Yatangiye kubivuga kuri Radiyo zinyuranye (Radio One, Radio Umucyo), ajya muri Studios zikora amajwi n’ahandi hatangirwa ubutumwa mu rwego rwo kubwamamaza hose nk’uko yabwiwe.
Ubutumwa yahawe ku gihugu :
Ubu butumwa burahera ku ngoma y’umwami Rudahigwa atanga :
Igihe Umwami Mutara wa III Rudahigwa Charles Léon Pierre yari yegereje gutanga kwe, yabanje gushyikiriza nyagasani umwami Yesu/Yezu u Rwanda ku mugaragaro. Impamvu yabikoze, si uko yari asanzwe azi Imana kuko umuco Nyarwanda wari umenyereye Nyabingi no kubandwa cyane kurusha uko bari bamenyereye Yesu cyangwa Imana yo mu ijuru. Ariko Rudahigwa bitewe n’uko Imana yari yaramutoranije, byatumye abona ko atagifite ubushobozi burugumana nk’uko yari yaruhawe, bituma arwegurira umwami Yesu ntiyaruha Nyabingi. Nyuma y’igihe gito, yaratanze, hakurikiraho imyivumbagatanyo, nyuma yayo haza Repubulika ya Mbere.
Repubulika ya Mbere n’iya kabiri :
Repubulika ya mbere yaje ishingiye ku kinyoma no ku mwijima kuko icyahesheje ingoma uwahoze ari Perezida w’u Rwanda Kayibanda Grégoire, ari amacakubiri aho yagaragazaga ibibazo byari biri mu Banyarwanda kandi nta byari birimo, agaragaza inkomoko y’Abanyarwanda n’uburyo ikwiye kugenzwa, azana amarangamutima mu bice bimwe by’Abanyarwanda aho bamwe bumvaga ko bakandamijwe bagomba kwihorera. Ibyo ni byo byamugejeje ku ngoma.
Kuri Perezida Habyarimana Juvenal wamusimbuye, Mugabo John yeretswe ko nawe yaje afite iturufu y’ikinyoma izwi ku bakozi b’umwanzi satani. Mugabo ati : “Kimwe mu kibigaragaza, mu cyumba cyo hejuru mu nzu ye yari afitemo aho aterekerera hateganye n’ikiriziya (birebana). icyo gihe rero, nta Mana iba ihari kuko itajya ibangikanywa na Bayali. Umwuka wa Satani muri icyo gihe wari utwikiriye kino gihugu”.
Umuvumo ukomeye cyane ku banyarwanda :
Hari abibwira ko uruhande rw’ababuze ababo muri Jenoside yakorewe Abatutsi y’1994 aribo bababaye cyane, cyangwa se bakaba aribo bafite ingaruka zikomeye gusa. Ingaruka zikomeye cyane ziri ku babikoze kuko uwishe ari ahantu hakomeye cyane aho yumva ko yamaze kujya inyuma y’umuryango Nyarwanda. Abafunze uyu munsi, bumva ko batagikenewe muri Sosiyete Nyarwanda, n’abari mu mahanga birirwa bahinduranya ubwenegihugu bashaka guhisha ko ari Abanyarwanda.
Hari abifuza kuburana mu zindi ndimi cyangwa kuburanira mu bindi bihugu bitari icyo bavukamo bitewe n’ibyo bakoze. Ibyari amashyamba y’inyamaswa mu bihugu bimwe na bimwe byabaye ingo z’abantu kandi mbere bari bafite amazu babagamo, abafungwa bakaba bavuga ko kuri ubu batari bazi icyabateye mu gihe bakoraga ibi, bigaragaza ko Jenoside yagize ingaruka zikomeye ku muryango Nyarwanda wose n’ubwo mu gihe babikoraga mu mbaraga z’ikinyoma bumvaga ko ibyo bakora bizarangira bikazabungura ndetse bakazanabyishimamo. kubera ko Se w’ikinyoma (Satani) ariwe wari uyoboye igihugu, ibyo bifuzaga kugeraho babishyize mu matorero, mu bayobozi no mu bikorwa umugambi we uba urageze.
Nyuma ya Jenoside yakorewe abatutsi mu 1994 :
Kubera ko Imana yari yarabuze aho ikorera bitewe n’abo bayobozi bakoraga ibyangwa nayo, yaje kwihagurukiriza Abanyarwanda, bafata intwaro baza kubohoza u Rwanda bashaka gukuraho umwijima wari wugarije igihugu, batsinda Leta yari ifite umusanzu w’imbaraga zose zirimo n’imbaraga z’ibihugu byo hanze, bafata igihugu bakigaruramo amahoro. Iki kikaba ari kimwe mu bimenyetso bigaragaza ko ari Imana yari igarukiye u Rwanda.
Imana yikoreshereje ubutegetsi ubwayo yihitiyemo kuko umwuka urimbura wari wahereye mu butegetsi bwari bwavuyeho, umwuka w’Imana utangira gukorera mu butegetsi, hakorwa isanwa ry’u Rwanda, Imana ihoza igihugu amarira. Imana yafashe Perezida Kagame Paul imugira umwe mu bayobozi bakuru, nyuma iza kumwimika aba Perezida wa Repubulika y’u Rwanda. N’ubwo bigaragara ko imikorere ye n’iy’abamubanjirije itandukanye, ngo politike ni imwe kuko ari politike ya Leta y’ubumwe bw’Abanyarwanda ariko uburyo ishyirwa mu bikorwa bukaba aribwo bwari butandukanye n’uburiho ubu.
Avuga ko ngo kuba Perezida Kagame yemera agakora uko ashoboye ashaka kugera ku biteza imbere igihugu, ari uko ayobowe n’Imana kandi afite kamere y’ibyo Imana yifuza ku bantu bayo aho bigaragarira ku mbabazi atanga n’uburyo ahana abakora n’abakoze ibyaha nta marangamutima ashingiyeho, bigaragaza ko iki gihugu kiri mu mbaraga z’Imana.
Amasezerano y’Imana ku Rwanda
Abantu benshi bagiye barwanya Politike ya Leta y’ubumwe bamwe muri bo ubu bahungiye hanze y’u Rwanda, abari mu ruhande rwo kwigomeka ku butegetsi bakwiriye kumenya ko ibyo bifuza kugeraho bitazabashobokera kuko hari ibintu Imana igiye gukora muri iki gihugu nyuma y’uko ibanje kunyuza umwuka wayo w’imikorere mu buyobozi bitagombye kunyura mu madini arimo abasanzwe buzura umwuka wera (guhanura).
Kuko Satani yari yanyuze mu nzira y’amadini, byatumye abayarimo bahanura amakuba ku gihugu no kuri Perezida Kagame, bamwe kuri ubu bakaba baratangiye gutegereza ibyavuzwe n’ibimenyetso dore ko bamwe banemeza ko hari ibyamaze gusohora, ariko Mugabo John yemeza ko ari ubuswa kuko we atahanuye ibimenyetso ahubwo ngo yahanuwe ibigomba kuba bikurikiwe n’ibyo bimenyetso bitigeze bibaho mu gihe kirerekire gishize.
Mugabo ati : ”Satani azi neza cyane ejo ku buryo guha abantu ibimenyetso kuri we ari ibintu bimworoheye cyane. Niyo mpamvu ibibi byose byavuzwe ku Rwanda byari ibinyoma by’abahanuzi ba Sataini nta na kimwe kizaba. Ari kuri Perezida Kagame, ari ku gihugu, nta maraso ahari, nta n’azongera kumeneka babishaka batabishaka. ibyo rero tubyumve kandi tunabishimire Imana nk’abanyarwanda”.
Uko abona amadini :
Mu Rwanda nta matorero ahari ahubwo hari amadini kuko itorero ari iry’Imana, amadini nayo akaba ay’abantu bishyiriraho ubwabo n’ubwo ashobora kuyoborwa n’umwuka w’Imana.
Uzagerageza kurwanya umuyobozi Imana yiyimikiye, nta hantu bizamugeza ahubwo bizamuviramo kwirimbura ubwe kuko yazanywe n’Imana mu gihe gikwiye.
Ibyifuzo bya Mugabo John
Arasaba Polisi guhagurukira abahanuzi b’ibinyoma kuko bagamije kubiba umwuka w’ubwoba mu muryango w’abanyarwanda.
Bitewe n’uko umutekano ukenewe kuva mu mitima y’abantu kugera ku mbibi z’igihugu, arasaba kuburizamo abashaka guhagarika umutekano w’abantu mu mutima, abo ngabo babafate babafunge, babacire imanza kuko uko ariko gukiranuka kw’Imana. Ntibazakangwe n’uko umuntu afite Bibiliya mu ntoki mu rusengero arimo kwitigisa ahanura amakuba n’amaraso mu Banyarwanda. Polisi rero nikore akazi kayo kuko iryo ni ishyaka ry’icyiza.
Mugabo John asoza ubutumwa bwe avuga ko umugambi w’Imana muri iki gihugu ugomba gusohora byanze bikunze.
Nyuma yo kumva ubu buhanuzi butandukanye, nifuje ko abasomyi b’urubuga Rwiza News nabo basoma ndetse bakumva ubwo buhanuzi nabo bakagira icyo babivugaho.
Marc Matabaro
Rwiza News
Rwanda : KAGAME accuse «KABILA» de soutenir le M23 au Nord-Kivu
Le Rwanda à son tour accuse Kinshasa de soutenir le M23 proche du général Ntaganda et le colonel Makenga. Un avion 727 loué pour le compte des forces aériennes congolaises avait acheminé plus de 200 tonnes des matériels de guerre et tenues militaires aux CNDP, révèle un journaliste rwandais proche du président rwandais Paul Kagame. Si Kinshasa ne dit pas toute la vérité sur la problématique des conflits, ce journaliste rwandais menace de publier dans 72 heures le manifeste zimbabwéen contenant des signatures des autorités congolaises, ainsi que les détails de transferts de ces colis.
Un rédacteur d’un journal paraissant à Kigali est passé ce matin à la radio Tuganire émettant depuis le Rwanda.
Le monsieur menace d’étaler à la presse toutes les preuves qu’il détient sur l’implication et la complicité du gouvernement de Kinshasa dans la guerre qui sévit à l’Est de la RDC si Kinshasa ne dit pas toute la vérité sur la problématique des conflits.
Il révèle qu’au mois de mars 2012, un avion 727 loué pour le compte des forces aériennes congolaises contenant 18 palettes et pouvant transporter 30 tonnes, avait fait 12 rotations Kinshasa-Rwanda via Zimbabwe.
L’avion congolais avait acheminé en cette période plus de 200 tonnes des matériels de guerre et tenues militaires aux CNDP. Bosco Tanganda après avoir réceptionné ces matériels a envoyé 140 tonnes à Runyini base arrière des CNDP et 60 tonnes ont été gardés chez lui à Masisi base d’attaque.
Ce rédacteur menace de publier dans 72 heures le manifeste zimbabwéen contenant des signatures des autorités congolaises, ainsi que les détails de transferts de ces colis.
Bosco tanganda quant à lui dit qu’il est prêt d’aller à la CPI mais avec son chef hiérarchique Joseph Kabila.
[Correspondence particulière]
Bosco Ntaganda : Moi à la CPI, Kabila n’y échappera pas
L’une de nos sources a récemment parlé, au téléphone, avec Bosco Ntaganda grâce au Colonel ASIKI d qui est avec lui dans son maquis. Pour mieux comprendre le contexte de cet entretien téléphonique, il faudrait rappeler que le Col. ASIKI (de tribu Kakwa de la région d’ARU) est un ancien FNI qui a rejoint en 2010 le groupe de Bosco avec plusieurs autres miliciens Hema-Nord (anciens UPC), Lendu/Kakwa / Lugbara (anciens FNI et APC du général Gakwavu actuellement en prison à Kinshasa). Il (ASIKI) a parlé avec notre source le vendredi 01/06 à partir d’un numéro utilisant le code congolais (+243) ce qui signifie qu’il est avec son chef Bosco probablement au Congo ou à la frontière entre la RD Congo et Rwanda. N
otre source n’a pas voulu demander la position géographique de son interlocuteur Col. Asiki mais elle pense que le groupe de Bosco doit se retrouver dans la forêt du parc Virunga surplombant la localité de Rumangabo en dessous des chaines volcaniques qui constituent la frontière naturelle entre la RD Congo et le Rwanda. Pour prouver que Bosco est bien en RD Congo et non hospitalisé au Rwanda comme disent ses détracteurs (dira ASIKI), ce dernier a remis son téléphone à Bosco qui se connait bien avec notre source pour avoir été ensemble dans la même rébellion à Bunia vers les années 200à-2001 : notre source était le responsable des renseignements dans le RCD-KML de Mbusa Nyamwisi quand Bosco Ntaganda était un simple officier de la branche armée de ce mouvement dont le QG était basée à Bunia à cette époque.
Lors de l’entretien entre Bosco et notre source, celle-ci a remarqué que son interlocuteur était calme, confiant et déterminé à poursuivre le combat. Voici en résumé l’entretien avec Bosco Ntaganda :
q. Que poursuivez-vous en déclenchant une nouvelle guerre ?
- Les gars (soldats) qui sont avec moi et avec Makenga sont déterminés à en finir avec le régime Kabila du moins dans la partie Est de notre pays.
q. Mais il semble que vous avez seulement peur d’aller répondre à la CPI ?
- Je suis disposé à aller répondre au mandat de la CPI à condition que Kabila soit également convoqué car je dispose d’éléments suffisant prouvant qu’il est impliqué dans les tueries car étant le commanditaire des évènements en Ituri et dans le Nord-Kivu
q. vous pensez conquérir toute la RDC avec seulement d’anciens CNDP tusi. Ce ne sera pas facile ?
- Je te demande (à notre source) de te rendre urgemment auprès des enfants en Irumu (FPJC) afin de les réorganiser et les conscientiser autour de la nouvelle rébellion que je suis en train de mettre en place et qui devrait comprendre tous les groupes armés à partir du Sud Kivu-Nord Kivu, Grand-Nord et Ituri.
q. Entre temps les FARDC vous malmènent en vous laisseront pas le temps de vous organiser ?
- L’offensive menée actuellement par les Fardc n’a aucun sens et cela me fait rire quand le régime de Kinshasa estime que la fin des mutins M23 est très proche. Non seulement les Fardc n’ont aucune chance de gagner cette guerre mais ils risquent d’être dépassés par l’ampleur des opérations que nous sommes entrain de préparer et qui seront menées au même moment dans plusieurs régions de l’Est de notre pays. C’est ainsi que nous demandons à tous les ressortissants des autres provinces de l’Ouest, de quitter rapidement l’Est afin que nous puissions finaliser notre projet d’autonomie de l’Est du pays.
q. Pensez-vous que les milices connues pour leur hostilité au tutsi qui peuplent la région du Kivu vous laisseront faire ?
- Les milices à la solde de Kabila alliés aux génocidaires Fdlr sont en train de massacrer nos populations civiles à Kishanga. J’ai ordonné aux familles encore présentes dans la localité de Kitchanga de déguerpir car bientôt mes troupes vont réoccuper cette localité qui a toujours été notre QG.
q. Que dites-vous concernant les revendications des M23 (faisant allusion à celles du CNDP allié de Kigali) et qui ont mis mal à l’aise les autres groupes armés non rwandophones ?
- Il fallait trouver un alibi pour expliquer la fuite des soldats rwandophones des camps militaires du Nord-Kivu. Mais la situation devrait être rectifiée prochainement par une déclaration officielle émanant de l’alliance de plusieurs groupes armés de l’Est de la RD Congo et énumérant de nouvelles revendications exigées au régime de Kabila afin qu’il y ait une paix durable dans cette partie du pays.
Au cours de cet entretien téléphonique avec le Col. ASIKI et Bosco Ntaganda, notre source n’avait pas entendu le crépitement des armes et aucune émotion dans les voix de ses interlocuteurs. Ce qui laisse penser que Bosco et son groupe doivent être dans un endroit sécurisé autre que les positions tenues par les M23 dans la forteresse Mbuzi-Chanzu-Runyonyi qui connait actuellement les bombardements des Fardc. Les positions de Makenga et Bosco doivent être le long des mêmes volcans mais à une distance de 50 km allant du Nord vers le Sud Est de la frontière rwando congolaise.
[Le Millenaire]
Réplique de média de la Majorité présidentielle (MP)
LA PREFIGURATION DE LA FIN NTAGANDA : DIVERSION MEDIATIQUE ET GUERRE PSYCHOLOGIQUE AU MENU DE SES STRATEGIES DU DESESPOIR
Depuis un certain temps, toutes les informations diffusées par la presse tant nationale qu’internationale font état des prouesses des FARDC dans les offensives et contre-offensives lancées contre les mutins du M23. De plus en plus vaincu malgré le soutien évident du Rwanda, tout signe avant-coureur de sa fin tragique ou de sa détention à la CPI ne font plus l’ombre d’un doute aux yeux d’un bon nombre d’observateurs assidus des péripéties de la guerre inutile des mutins du M23. Leur base arrière rwandaise trahie et éclaboussée par les récentes révélations sur son appui éprouvant maintenant des difficultés pour leur porter secours de crainte de subir la rigueur de la justice internationale. Un tableau ténébreux qui montre un Ntaganda battant de l’aile et qui, agité par l’énergie du désespoir et balloté par différents soubresauts qui oppressent sa conscience, n’a trouvé mieux que de se prêter à la diversion médiatique et à une guerre psychologique perdue d’avance.
En effet, sur le net circule une interview pour le moins intrigante et absurde où une source anonyme fait parler un Ntaganda plus roublard que jamais avec des évocations qui plongent de plein fouet dans les méthodes basées sur les impostures, les manipulations et les intimidations utilisées au Congo par une certaine classe politique. Si le Colonel Asiki de la tribu Kakwa de la région d’Aru est un ancien FNI qui a rejoint en 2010 le groupe de Bosco avec plusieurs autres miliciens Hema-Nord(anciens UPC, Lendu/ Kakwa/Lugwara( anciens FNI et APC du Général Gakwavu qui est actuellement en prison à Kisansha, ne doit-on pas là prendre garde à son état psychologique perturbé qui, au nom de la haine et de la vengeance aveugle, s’abandonne à n’importe quelle action ou déclaration pourvu qu’il fasse mal au pouvoir kinois qui a détenu leur général ?
Dans un entretien pour lequel le colonel Asiki a prêté son téléphone à Ntaganda, celui-ci se dit disposé à aller à la CPI à condition que Kabila soit également convoqué car, a-t-il dit, il dispose d’éléments suffisants prouvant son implication dans les tueries lors des évènements en Ituri et dans le Nord-Kivu. Si la CPI avait reçu une quelconque plainte régulière contre Kabila, cela ne resterait pas un mystère. L’on voudra bien savoir du reste s’il n’est pas là que dans la logique d’affirmations gratuites pour plaire et faire les yeux doux à une certaine opinion politique en RDC qui s’acharne sur Joseph Kabila.
Coupé de sa base arrière et n’ayant pas une armée déjà regroupée, comment Ntaganda peut-il prétendre conquérir les territoires du nord de la RDC ainsi que l’Ituri, les Nord et Sud-Kivu d’où il espère armer tous les groupes armés qui s’y trouvent ? Les FARDC le laisseront-elles faire comme dans un scénario du cinéma ? En plus, là où son effort intellectuel pour ne pas prêter au doute sur son désarroi se fait plus sentir, il ose minimiser verbalement les adversités énormes que lui font subir les attaques fulgurantes des FARDC. Tout en avouant, tout de go, qu’il était en train de préparer des contre-offensives qui seraient menées simultanément dans plusieurs régions de l’est pour que lui et les siens finalisent leur projet d’autonomie de l’est du pays.
Une cause très aux antipodes de la volonté communautaire en RDC et qui, selon la Constitution congolaise, est taxé d’un crime imprescriptible. Un monsieur comme lui, qu’a-t-il de bon a faire valoir en RDC ? Se laissant aller à un embrouillamini de thèmes et sans maîtrise de l’évolution de l’Etat congolais où l’heure est au travail en vue de l’émergence de la RDC une et unie, il hasarde l’affirmation que les milices imaginaires de Kabila seraient alliés aux génocidaires FDLR.
L’opinion se souviendra que la RDC avaient même autorisé, sur base d’accords pour la neutralisation des forces négatives lors de la guerre du CNDP, à l’occasion d’opérations conjointes, à l’armée rwandaise d’entrer dans ses murs pour la traque de ces FDLR. Qui dès lors se risque à des affirmations mensongères et non fondées ?
En voulant nuire, Ntaganda finalement se lèse en affirmant qu’au-début de sa mutinerie, « Il fallait trouver un alibi pour expliquer la fuite des soldats rwandophones des camps militaires du Nord-Kivu ». Ce qui laisse comprendre qu’il se sert d’alibis sur toute la ligne de ses actions, des alibis qu’il produit selon les besoins de ses visées de balkanisation de la RDC et du blocage de tout fait de progrès ou de stabilité en RDC. L’atteste aussi sa déclaration d’après laquelle « la situation devrait être rectifiée prochainement par une déclaration officielle émanant de plusieurs groupes armés de l’est de la RD Congo énumérant de nouvelles révendications exigées au régime de Kabila afin qu’il y ait paix durable dans cette partie du pays ».
Un aveu d’impuissance face à leurs velléités séparatistes qui seront toujours vouées à l’échec. Méthode pure et simple du diable qui ne veut pas mourir seul et qui veut entraîner des innocents avec lui, plutôt que de se résigner devant le sort auquel le conduisent ses actions inhumaines antérieures. La CPI l’a notifié, il doit y être livré par Kinshasa pour être entendu sur tous les griefs à sa charge. Son ménage ne réussira pas car tout est mis en place pour contenir ses folies de désespéré rattrapé par sa furie meurtrière et martiale.
[Samy BOSONGO/Congovirtuel]
Source:Kongo Times
Ubufaransa buraganahe?
Impamvu ngiye kwihandagaza ngakora iri gereranya ni uko ndi umunyarwanda wumva igifaransa kandi ntarabihisemo. Abafaransa nibo babigennye. Amashuri abanza nsogongeraho. Ayisumbuye nkigamo no muri Kaminuza biba uko.
Mu minsi ishize, ubwo abiyamamarizaga kuba Perezida w’Ubufaransa ku nshuro ya mbere, umufaransa umwe arihanukira ati: “ Sarkozy yanga Ubufaransa n’Abafaransa”. Njye aho ndi nti se ko uyu mugabo yibagiwe ko yanga n’inshuti z’ubufaransa. Ibyabaye ku banyarwanda bavuga igifaransa birabyerekana neza.
Ese aba bagabo hari ibyo bahuriyeho?
Bombi ni abafaransa babimukira. Ise ubyara Sarkozy ava muri Hongrie naho Merah ise umubyara avuka muri Algérie. Bombi bagezweho n’ubugwaneza bw’abafaransa. Bombi banga ubufaransa. Sarkozy akoresha politiki naho Merah agakoresha urusoro. Kuba Merah yanga ubufaransa ntawabitindaho kuko bigaragarira buri wese. Gusa we yabonye urumukwiriye.
Sarkozy we uko yanga Ubufaransa akoresheje politiki bisabye ubushishozi kugirango bigaragare neza. Abanyapolitiki bose aho bava bakagera ni indimanganya. Ariko kubona ubu burimanganya ntibipfa koroha kuko babikorana ubuhanga buhambaye. Mbese bagira indimi ebyiri.
Twifashishe ibyabaye mu Rwanda.
Umusaza Mitterand aja gufata icyemezo ko ibihugu byose bifashwa n’Ubufaransa bigomba kugendera kuri demokarasi ishingiye ku mashyaka menshi ngo yari yabonye amakuru avuga ko abanyamerika nyuma yo gusenya Uburusiya bazakurikizaho Ubufaransa bahereye kubo Ubufaransa bukorana nabo. U Rwanda narwo rwarimo.
Urugamba rwaratangiye, abafaransa baratabara. Aha ndemera ko iyo ingabo z’abafaransa zitirukanwa mu Rwanda akaga kabereye i Rwanda ntabwo kari kubaho. Sarkozy wari inshuti ya Balladur bivugwa ko yabigizemo uruhare ngo ingabo zive mu Rwanda. Bityo Sarkozy aba atangiye gukorera Amerika mu gusenya Ubufaransa. Aha biracyari ibanga ry’umunyapolitiki ntabwo byoroshye kubibona.
Nyuma Sarkozy yabaye Perezida, Ubufaransa n’u Rwanda byaracanye umubano kubera impamvu z’urukozasoni kuri Kagame n’abagenzi be? Ngo kubera ko Umucamanza w’umufaransa yari yasohoye impapuro zidafite ireme zibashinja ko aribo bahanuye indege ya Habyarimana. Ni urukozasoni kuko ari amahirwe atagira uko angana kuregwa ibirego ushobora gusenya wifashishije abunganizi wemerewe. Gutinya kujya imbere y’umucamanza ngo umugaragarize ko ibyo bakuvugaho ari nta shingiro bifite nibyo bifite icyo bisobanura cyumvikana. Hari ukuri uba uhishira.
Sarkozy yagendereye u Rwanda yemeza ko ubufaransa bwihenze muri politiki bufasha ubutegetsi bwa Habyarima bwakoze genocide. Bityo aba yemeje ko abafaransa 33 bashinjwa na Kagame kugira uruhare muri genocide bayikoze koko nk’uko Kagame abyemeza. Ariko na none akaba yaratinye kubijyana imbere y’umucamanza. Iyo urezwe icyaha cya genocide burya uba ubaye nk’uwishwe ugihagaze kuko hari ibihugu byinshi byo ku Isi uba utacyemerewe gukandagiramo. Irebere nawe ilisiti y’abafaransa Sarkozy yirengagije ko Kagame yahindanyije abagerekaho genocide we ubwe yiteguriye. Iyi lisiti isangwa muri raporo ya Mucyo
Iyi lisiti igizwe n’abafaransa bibikomerezwa gusa mbese ubareze genocide, Ubufaransa waba ubuciye umutwe. Nka kwa kundi guhanura indege ya Habyarimana byabaye guca umutwe (decapitation) uruhande yari ahagarariye. Ingwe ntiyari izi gufata kugakanu yarabwirijwe. Abantu akenshi bagerageza kwigana inyamaswa.
Nk’amayobera iyi lisiti Sarkozy we ntabwo agaragaraho kandi byaravugwaga ko muri iriya ntambara ya 90-94 ari mu bacuruzaga amasasu yoherezwaga mu Rwanda. Ibi ni ibyo bita ajustement politique byakozwe. Abanyapolitiki ni ba kasha.
Kugirango Sarkozy yerekane ko atavugirwamo maze umukecuru wahoze ari umudamu wa Habyarimana agezwa imbere y’ubutabera nk’uko Kagame ahora abyifuza. Umunsi umwe gusa urugendo rurangiye. Amahirwe uyu mukecuru yagize ni uko ubutabera bw’ubufaransa butavugirwamo naho ubundi ubu aba ari mu maboko ya Kagame.
Kagame nawe yasuye Ubufaransa.
Uru ruzinduko rwabaye Kagame amaze iminsi mike yanze kwakirwa na ba Minisitiri w’intebe w’Ububiligi n’uwa Espagne kubera gutinya abaturage bahagarariye. Bavugaga ko badakwiye kwanduza isura yabo bakira Kagame wamaze abantu.
Sarkozy we rero rutabikangwa yasuzuguye inzego zose zo mu Bufaransa yakira Kagame. Rugikubita Minisitiri we w’ububanyi n’amahanga yifatiye indi gahunda kuko yari yavuze ko adashobora gukora mu ntoki za Kagame igihe cyose azaba agishinja Ubufaransa genocide we ubwe yiteguriye. Ingabo z’Ubufaransa nazo zamenyesheje ko zibabajwe n’uru ruzinduko. Sarkozy avunira ibiti mu matwi. Umukuru wa Sénat yanga ko Kagame amugerera muri Sénat n’umukuru w’abadepite biba gutyo.
Aha rero ikibazo gikomeye nibaza ni ukumenya muntu ki wahatiriye Sarchozy kwakira Kagame. Njye nkekako yaba ari Bill Clinton kuko we na Sarkozy bafite igisanira mu bayahudi. Kagame nawe akaba yigereranya n’abayahudi barimbuwe na Hitler. Ikindi nkeka ni uko Sarkozy yaba yari ategereje agasanduku ka zahabu nka ka kandi Kaddafi yavuzweho. Bill Clinton we rero ngo ubu akaba yarabuze aho yakwirwa bimaze kumenyekana ko yakoze ishyano ashyigikira Kagame. Abazungu benshi ntabwo barasobanukirwa abanyarwanda.
Akaga kabaye kuri Dominique Strauss Khan
Abize ibintu bijyanye n’amafaranga bariyumvisha ukuntu kuba Directeur Général wa FMI ari nk’igitangaza. Iyo ugize amahirwe uba nka Chef Comptable. Byakwisumburaho ukaba nka Gérant wa Agence. Kuba waba nka Directeur Général wa BK abenshi ntabwo babitekereza reka kuba waba Gouverneur wa BNR ngo uzasinye ku noti no mu nzozi ntibibamo. Bibona bake cyane! Naho ibya DG wa FMI byo uba uri umuntu uzwi n’Isi yose sinabona uko nabivuga.
Kumva rero ko DG wa FMI yafashe umugore nahise numva ko ari nka bya bindi byabaye kuri Bill Clinton cyangwa Jacob Zuma. Uko ibyaba bagabo bombi byarangiye murabyibuka, abagabo bashyira mu gaciro bemeje ko nta mugabo ukwiye kuziza undi nawe icyamubaho.
Ntabwo nshigikiye ko Sarkozy yari abiri inyuma ijana ku rindi ariko ndamukeka. Kuki Sarkozy, ubusanzwe uvugira hejuru iyo hari ikibaye k’umufaransa yaruciye akarumira? Dominique Strauss Khan yari umwana w’umufaransa uteri ukwiye kogerwaho uburimiro ngo maze umukuru w’Igihugu yicecekere. Yewe n’Uburayi bwose niwe bwacungiragaho kubijanye n’akaga k’ubukungu burimo. Sarkozy we, ntavuze menshi iyi dosiye irakunyereka neza. Ntabwo ukunda Ubufaransa n’abafaransa!
Hagataho Dominique Strauss Khan ngo niwe Sarkozy yatinyaga mu matora kurusha abandi bose.
Amatora yo m’Ubufaransa.
Uko amatora yarangiye Sarkozy atsinzwe byaranshimishije ariko ntabwo ariko nabyifuzaga. Nifuzaga ko abafaransa babona ko Sarkozy yanga Ubufaransa n’abafaransa maze agatsindwa ku nshuro ya mbere. Akanyura munsi ya fillet nk’uko twabivugaga UNR ikiri University. Agize amahirwe nta nyure munsi ya fillet nifuzaga ko Hollande amuha intera ndende. Ariko nabyo siko byagenze. Abafaransa bafite imyumvire itandukanye n’iyacu cyane. Kubona batora umuntu ufite abana mu bagore babiri kandi nta n’umwe basezeranye byankuyemo! Iwacu uwo aba yaragizwe ruvumwa. Wa wundi utatorwa n’umugore we, yewe na mama we umubyara!
Umwanzuro
Ubufaransa nibutisubiraho ngo bunoze urubuga rwa demokarasi rushobora kuzisanga abanyamerika babusandaje. Urubuga rwa demokarasi mvuga hano ni uruca akajagari muri politiki. Rugatuma abantu banga Ubufaransa, abafaransa n’inshuti z’abafaransa badahabwa akaryo ko kuragizwa igihugu bitwaje akarimi gasize umunyu kandi bakorera umwanzi. Gusa icyo nakongeraho ni uko bizagora cyane Amerika gusenya Ubufaransa kuko izabigeraho nayo yaramaze kwiyasa hasigaye gusandara.
Ari Merah na Sarkozy rero ndasanga Sarkozy ariwe kabuhariwe kuko bariya bantu 33 yari agiye gufasha kujwigiza byari nko guca ubufaransa umutwe. Hagati y’ibibi bibiri burya ngo uhitamo icyoroheje. Ko Sarkozy yigirizaho nkana Merah ni ubudimaguzi burenze.
Nahayo Luka
Musanze – Rwanda
nahaluka@gmail.com
GENERALI KAYUMBA NYAMWASA ATI: UBUTEGETSI BW’ IGITUGU BUZAVAHO NTA NTAMBARA IBAYE!
Ibi yabitangarije i Benoni mu burasirazuba bw’ umujyi wa Johannesburg ubwo yasozaga amahugurwa yari yitabiriwe n’abayoboke b’ Ihuriro RNC yabaye kuva taliki ya 8- 10 Kamena 2012.
Nkuko byatangajwe na bwana Etienne Mutabazi (Vice Chairman RNC Africa Region) Ayo mahugurwa yari agamije kongerera ubumenyi abayoboke b’ Ihuriro RNC bageraga kuri 30, baje baturuse mu turere tune tugize Ihuriro RNC muri Africa y’ epfo aritwo Durban, Cape Town, Johannesburg na Pretoria.
Ayo mahugurwa yatanzwe n’umuryango AVP (Alternative to Violence Project) ukorera hirya no hino ku isi. Hakaba hari hagamijwe kwigisha uburyo bunyuranye bukoreshwa mu gukemura amakimbirane hadakoreshejwe ingufu.
Generali Kayumba Nyamwasa wari kumwe na Coloneli Patrick Karegeya, mu ijambo rye yasobanuye uburyo intambara ari uburyo bubi bwo gukemura amakimbirane aho yagaragaje ko abanyarwanda twakoresheje ingufu kenshi mugushaka umuti w’ibibazo by’igihugu cyacu aho kubyungukiramo bikaba byararushijeho kuduhombya. Urugero yatanze ni urwo abanyarwanda benshi baguye mu ntambara z’ urudaca zaranze amateka y’ igihugu cyacu. Akaba ariyo mpamvu amahugurwa nkaya agomba gufasha abayoboke b’Ihuriro RNC kuba umusemburo w’ amahoro n’ ubworoherane.
Generali Kayumba Nyamwasa akaba yarashimagiye ko ubutegetsi bw’ I kigali bushingiye ku kinyoma n’ iterabwoba butazatinda kuvaho kuko ntawe ubeshywa kabiri. Aha Gen Kayumba Nyamwasa yagize ati: Nigute waba utegura intambara maze ukitabira amahugurwa nkaya?
Coloneli Patrick Karegeya yuganiye Generali Kayumba Nyamwasa aho yagize ati: Abanyarwanda tugomba gushyira hamwe tugashirika ubwoba maze tukamagana twivuye inyuma ubutegetsi bwa Gen Paul Kagame wahinduye iguhugu akarima ke. Yashimagiye ko ntacyo apfa na Paul Kagame uretse imiyoborere y’ igihugu, iyubahirizwa ry’ amategeko n’ uburenganzira bwa muntu. Ati rero Paul Kagame nta kindi dupfa kihariye nkuko benshi bakunda kubihimba. Agira ati: niba Gen James Kabarebe yanga amazimwe azasobanurire abanyarwanda ibyo nabwiye Paul Kagame mu nama ya nyuma twagiranye, na Kabarebe ahibereye.
Etienne Mutabazi wavuze kuruhande rw’abari bitabiriye ayo mahugurwa yashimiye abayateguye anasaba ko ayo mahugurwa yagezwa kubayoboke bose b’ Ihuriro RNC aho bari hose. Abaraho bose banejejwe n’ubumenyi bushya bakuye muri ayo mahugurwa ko igisigaye ari ukugenda bakabushyira mu bikorwa.
Micheal Rwarinda .
Benoni- Johannesburg.