IKIBAZO CY’IRASWA RY’INDEGE YA PEREZIDA HABYALIMANA GIKOMEJE KUVUGISHA BENSHI AMANGAMBURE
Nkuko bitangazwa n’ikinyamakuru Libération cyo mu Bufaransa ngo missiles 15 zihanura indege zo mu bwoko bwa Mistral zikorerwa mu gihugu cy’u Bufaransa, zitari zemewe kugurishwa, zari mu bubiko bw’Inzirabwoba mbere y’ihanurwa ry’indege yari itwaye Perezida Habyalimana. Ngo nk’uko bivuga n’inyandiko y’umuryango w’abibumbye ONU yatanzwe kuri uyu wa kane tariki ya 31 Gicurasi 2012 n’abunganira abaregwa guhanura indege ya Perezida Habyalimana bari muri Leta y’u Rwanda.
Urutonde rwerekana ko hari izo missiles zihanura indege zakorewe mu Bufaransa mu bubiko bw’Inzirabwoba rwavumbuwe n’umunyamakuru w’umwongereza mu bubiko bw’inyandiko bw’umuryango w’abibumbye (ONU) ngo rukaba rwarahawe kuri uyu wa kane tariki 31 Gicurasi 2012 abacamanza Marc Trévidic na Nathalie Poux n’ababuranira abayobozi b’u Rwanda barezwe guhanura indege ya Perezida Habyalimana n’umucamanza w’umufaransa Jean-Louis Bruguière mu 2006.
Kuri uyu wa kane tariki ya 31 Gicurasi 2012 ni wo wari umunsi wa nyuma ku mpande zose ziri muri urwo rubanza wo kugira icyo bavuga cyangwa bahakana mu myanzuro y’abahanga (expertise balistique) yatangajwe tariki ya 10 Mutarama 2012.
Bamwe mu basirikare bahoze mu Nzirabwoba bafungiye mu rukiko rwa Arusha bakomeje kwemeza ko indege ya Perezida Habyalimana itarashwe n’Inzirabwoba koko Inzirabwoba nta missiles zagiraga.
Nk’uko Libération ikomeza ibivuga, kuba hari izo missiles Mistral mu bubiko bw’Inzirabwoba mbere gato y’ihanurwa ry’indege ya Perezida Habyalimana, ntabwo byemeza cyangwa ngo bivuguruze iperereza ririmo gukorwa n’umucamanza Trévidic. Nk’uko bivugwa n’umwe mu baburanira abaregwa bo muri Leta y’u Rwanda, Me Bernard Maingain ngo iki ni kimwe mu bintu byatuma umuntu yibaza ku gushaka kuyobya uburari bikunze kugaragara muri iki kibazo.
Ku ruhande rwacu natwe urubuga Rwiza News rwagerageje gushakisha aho iyo nyandiko ya ONU yaba iva, twasanze hari Rapport ya Human Right Watch yavugaga ko ngo mu ntwaro Inzirabwoba zaba zarahunganye mu cyahoze ari Zaïre harimo za Missiles Mistral 15 na Missiles SAM-7 ziri hagati ya 40 na 50. Umuntu akibaza impamvu iyo rapport ya Human Rights Watch ntawigeze ayiha agaciro.
Twagerageje kubaza umwe mu basirikare bahoze mu nzirabwoba wakoze mu biro byari bishinzwe logistique (G4), adusobanurira ko ibyo bintu bidashoboka ko ari ibinyoma. Yagize ati:”Ntabwo Missiles zingana gutyo zashoboraga kuba mu bubiko bw’Inzirabwoba ntawe ubizi, ari FPR, ari amahanga ntabwo bari kubiyoberwa kuko hari benshi mu basirikare b’Inzirabwoba batangaga amakuru kandi abari muri Leta y’u Rwanda ubu bahoze mu Nzirabwoba nta kuntu baba batarabivuze. Nta kuntu amakuru y’izi missiles FPR yari kuba iyazi ikaba itarayatangaje mbere cyangwa ngo iyakoreshe muri Rapport Mutsinzi. Dore ko muri Rapport Mutsinzi hagaragaramo gusa urwandiko rwanditswe n’uwahoze ari umugaba mukuru wungirije w’Inzirabwoba Colonel Laurent Serubuga aho yasabaga ko hagurwa za Missiles zo mu bwoko bwa SA 16, ariko ntabwo zigeze zigurwa kuko ntabwo ingabo za FPR twarwanaga nazo zari zifite indege z’intambara.”
Marc Matabaro
Rwiza News
Icyo nkundira intore ni uko zizi guhamiriza vuba na bwangu aka wa Mutwa umusirikari yakubise urushyi ati ngicyo icyo nkundira ingabo z’igihugu: « Ni uko mutajya muzuyaza »!
- Intore zarakamejeje igihe rapport y’umujuje w’umuhanga cyane w’umufaransa witwa Brugière yasohokaga ku ihanurwa ry’indege ya Habyarimana. Abahanga baraziburira bati aho guteza akaduruvayo, mukore rapport yanyu namwe maze tuzayigereranye n’iya Bruguière. Nuko intore zirumirwa.
- N’ubwo zari zarivugiye ko zitazigera zita igihe kuri rapport y’ihanurwa ry’indege ya Habyarimana, byazanze mu nda maze zitegeka ingirwa ntiti zirimo Mutsinzi, abashinja binyoma bamenyerewe, abazungu bakeneye kwirira ku ifaranga Kagame asahura abaturage b’u Rwanda na Congo, nuko barahurura sinakubwira, maze n’ubuswa bwinshi (reka na shebuja ajye abita ko ari injiji zize koko) bahurutura ibipapuro byuzuye ibitekerezo babapakiyemo bitagira epfo na ruguru bakubita aho. Intore zasomye iriya ngirwa rapport ya Mutsinzi maze si uguhamiriza zirusha igihe zafataga Kigali. Abahanga barazibwiye bati mwahamiriza mwagira mwitonde kuko rapport yanyu idatanga ibimenyetso simusiga (non crédible). Bati ntabwo ikuraho rero rapport ya Brugière. Nuko intore ziba zumiwe ubugira kabiri.
- Muribuka igihe cya Roza Kabuye ukuntu Intore zahamirije zigakangurira n’abatazumva, abasaza n’abakecuru, impumyi ibipfamatwi n’ibiragi, kugeza no ku ncuke ziga muri maternelle ngo zijye mu mihanda ziririmba ngo Roza wacu! Ibyo byose kubera ikibazo cy’indege! Icyakurikiye mwarakibonye. Nuko intore akumiro kazo zirakamenyera.
- Intore zongeye guhamiriza biracika zihubutse igihe zabyinaga intsinzi y’indege kuri rapport itarasohoka na n’ubu y’abandi bajuje babiri na none b’abafaransa Marc Trévidic na Nathalie Poux biyemeje ngo guhinyuza (niba atari ukunganira) rapport ya Brugière. Ubwo ngo intore zari zabwiwe ko Missile zarashe indege zaturutse muri « Kanombe » ahantu hatandatu hatandukanye. Maze zo, nk’uko zimenyereye kujijisha n’ubuswa bwinshi ziyumvira Kanombe y’ikigo cy’abaparakomando kurusha uko zari kumva Kanombe uko iteye yose. Abahanga barazibwiye bati murihuse kubera ko rapport ntaho iragera, hagitegerejwe ibimenytso simusiga bishobora kwerekana ukuri kw’ihanurwa ry’iriya ndege (ibyo bimenyetso byatanzwe ni iby’ubuhamya bw’abantu bizewe bari mu mugambi nyiri izina wo guhanura iriya ndege). Nuko akumiro k’intore kaba kabaye karande.Ariko noneho aha ho zatangiye gukonja kuko zabonaga ko ibintu bikomeje kurushaho kuzikomerana. Cyane byakomeye ejo bundi aho mu bufaransa zahinduye imirishyo hakajyaho ubutegetsi bw’abasocialistes Kagame azira urunuka. Twibutse ko Kagame akomeje kubashinja génocide batakoze, ahubwo ibiri n’amambu, indege yahanuye ariyo mbarutso y’iyo génocide abashinja, ikaba yaraguyemo n’abafaransa bari bayitwaye, imiryango yabo na Leta yabo ikaba igomba kwerekana aho ukuri kuri ibinyujije mu nkiko. Ndibwira rero ko nta politiki n’imwe ku isi yashyira abafaransa mu gihu cya Kagame kuko nta nyungu n’imwe bamutezeho.
- Ubu rero hadutse indi ntsinzi iri guhamirizwa n’intore ngo habonetse missiles « mystérieuses cyangwa baringa » zitwa Mistral ngo zabonetse muri arsénal y’ingabo za Ex FAR mbere ya génocide. Ni akumiro kuba intore zongeye gushukwa ngo zibyine intsinzi. Erega numvise na za zindi zihaye ngo zarize zihagarariye gouvernement ya Kagame zirimo kubihamya nk’aho hari échantillon uriya muzungu watanze ariya makuru yazeretse.
Hari umuminisitiri w’Ubufaransa babajije kuri izo missiles (kandi ni umuntu wakurikiraniye hafi ibyabaye byose igihe cy’ihanurwa ry’indege na génocide yayikurikiye) yasubije umunyamakuru ati hari abantu bakibeshya n’abandi bakibeshywa bibwira ko gupfa kubeshya abantu biboneye ibintu n’amaso yabo kandi bakaba bakiriho ari ibintu byoroshye. Ati ubutabera bukorera ku bimenyetso by’umwimerere. Ati dutegereje n’ingoga umuntu uzatwereka izo missiles akanaduhamiriza ko zageze muri arsénal y’intwaro za Ex FAR yacungwaga icyo gihe na Colonel Marchal wari wungirije DALLAIRE, kandi bose baracyariho. Yongeyeho ko buri gihe iyo rapport ku ihanurwa ry’iriya ndege igiye gusohoka hari abantu batera urujijo bakazana impaka (polémiques) zitari ngombwa bashaka kuba basunika iminsi, ati ariko igihe kirageze ngo rapport isohoke ikibazo kive mu nzira.
- Ngaho rero abwirwa bene yo mwa ntore mwe. Ariko umenya n’igihe Kagame azaba yariyemereye ko ari we watanze itegeko ryo guhanura indege ya Habyarimana (kandi niyo maherezo kuko atazakomeza kubeshya isi yose yabihagazeho) umenya rero mwe muzakomeza guhanyanyaza mumubwira ko yibeshye.
- Ariko ubundi mwibwira ko niba hari n’inyungu za politiki zakomeje guhishira ihanurwa ry’iriya ndege ubu zikiriho? Ubu se murabona politiki igeze? Ubu se abazungu barayikina en faveur de qui? Ubundi se mubona Arusha itarigeze ishinja abo mwita ko ngo aribo bahanuye indege (hari abakiri mu nzozi ngo ni Bagosora) mukibaza iki? Iyo mubona udutendo twose twakinwe muri raporo igiye kumara imyaka 18 itarasohoka ngo ishyire ahagaragara ukuri mwibaza iki?
Indege yahanuwe pour des fins puremment politiques kandi zateguwe minutieusement avec la complicité de quelques étrangers pro FPR.
Ariko ubu abafashije muri icyo gikorwa bamaze kubona ko batagomba kwishyiraho amaraso y’ubusa kandi babona neza l’avenir de la politique rwandaise.
Ngaho mukomeze muhamirize muzambwira ejo bundi.
HOPE we ko ari mwe mwamwiyiciye se muragira ngo bigende bite? Se boite noire yo niba ari inkotanyi zarashe indege zahise ziyisanga ku ndege nayo zirayihisha? Se iyo nkotanyi n’urubunda rwa rutura ruri mu modoka, zanyuze he barriere zari zuzuye umuhanda kuva Giporoso, maze ziragenda zinstalla ikibunda i Masaka, zirarasa, zitambutse Minuar, abafaransa, interahamwe, ex far, minuar, abo bose ntihagira uzikoma imbere??? Ariko ye!!! Mwa nterehamwe mwe!!!!! Mwari mwarahakanye ko biriya bisasu mutabifite none barabatamaje. Ibi byose ni ibi bireka ko imana yabavumye, none irimo kubatamaza. Ubu se noneho murazibandwa gute la? Muratekinika gute na Bourguiere wanyu noneho se la!!!!Erega ukuri
kuzatsinda!!!!!Uko mwagira kose!!!!!
matabaro rwose nkunda ko wandika inkuru zifite umwimerere, n’umwana muto yasoma akumva kandi ntajijwe. koko FAR yari kugura missile ziki koko kandi FPR ntanintwaro zihagije bari bafite uretse n’indege! erega ukuri ntago tuzaguhabwa n’amahanga!! abanyarwanda twese tuzi uwarashe iriya ndege kandi nawe ariyizi!! azabivugira i lahe muminsi ya vuba. IMANA NIYO NKURU KANDI IZARENGANURA ABANYARWANDA N’ABACONGOMANI BOSE BAHEKUWE NUWARASHE IRIYA NDEGE.
Ahaaaaa!!Ubu se hasigaye iki da!! Umwescroc Rudasingwa se arazibandwa azerekeza he la!!!Tubabwira ko ukuri kuzageraho kugatsinda. Imana ntishobora kurenganya abana bayo!!!!!Ahasigaye twiyubakire igihugu, dusonge imbere, mureke interahamwe zikomeze zirocangwe. Mbiswa njye kwisoromera agakawa kanjye, ibivume bikomeze bishakishe iyo byerekera.
Ahobukera imizinga iravamo imyibano murabeshya!bourguier aagomba gufungwa burundu ni umucrîminel politique biragara kubeshyera abategetsi bigihuugu abizi ko ari binyoma ni ishyano Rimuguyeho pee, atîgeze atekereza ku gahugu kurwand-ngo burya na nyina wuni abyara umuhungu.