Archive pour mai, 2012

Ibihuha byaranze iki cyumweru gishize

Ibihuha byaranze iki cyumweru gishize rumors1-Igihe Perezida Kagame yari mu ruzinduko muri Amerika aho yari yagiye kuvuga ijambo mu muhango wo gutanga impamyabumenyi ndetse no guhabwa impamyabumenyi (the Honorary Doctorate degree of Humane Letters) na Kaminuza ya William Penn y’ahitwa Oskaloosa muri Iowa, ngo yahavuye amenyo yenda kuyamarira mu nda, nyuma y’uko hatanzwe ikirego ndetse hakaba imyigaragambyo imbere y’iyo Kaminuza, ndetse abayobozi bamwe b’iyo Kaminuza bakabanza kujya impaka zaje kurangira bayimuhaye ariko bavuga ko igihe cyose bizagaragara ko ibyo aregwa bifite ishingiro bazayimwaka! Ngo hari abayobozi bamwe b’iyo Kaminuza banze no kumukora mu ntoki!

-Nyuma y’aho Polisi ya Suwedi itereye muri yombi umunyarwanda wari warigize umurundi (kwigira umurundi ntabwo byari bibi kuko wenda yashakishaga ubuzima ikibazo n’uko yabivanze n’ubutasi) ngo wakoreraga DMI. Ubu ubwoba ni bwose mu ntore zirirwaga zitera abanyarwanda b’impunzi ubwoba. Kubera amakuru amwe n’amwe za polisi z’ibihugu byo muri Scandinavia zimaze kubona, ubu ngo benshi muri izo ntore barimo gukorwaho iperereza byaba kuri za emails bahanahana cyangwa amatelefone ndetse n’ingendo bakora mu bindi bihugu birimo n’u Rwanda mu gihe benshi baba bitwa ko ari impunzi batemerewe no kuhakandagira.

-Amakuru ava mu gisirikare cy’u Rwanda cyane cyane mu bitaro bya gisirikare i Kanombe aravuga ko abasirikare benshi b’u Rwanda bakomeje kugwa mu mirwano muri Congo, ndetse n’abandi bagakomereka!

-Hari amakuru avuga ko nyuma yo guhamya ibyaha Thomas Lubanga, ndetse n’icibwa ry’urubanza rwe, ngo ICC/CPI yabonye ibimenyetso bishinja u Rwanda kuba rwarakoreshaga Ntaganda muri Ituri. None bongereye ibyaha Ntaganda aregwa mu buryo bwo gukubita imbwa bashaka shebuja ari we Kagame. Ariko inshuti za Kagame zongereyeho Mudacumura mu buryo bwo gushimisha u Rwanda ngo rufashe gufata Ntaganda cyangwa kumuhitana kuko zizi ko u Rwanda arirwo rumukoresha. Benshi muri izo nshuti bifuza ko Ntaganda yakwicwa kuko azi byinshi bishobora no kugera kuri izo nshuti za Kagame.

-Colonel Kalibata amaze iminsi mu bihugu by’i Burayi, ngo yaba yaritwaje kuza gusura umugore we wabyaye ngo arebe ko yabona aho yaka ubuhungiro! Aho yabwatse hose baramuhakaniye abandi bavuze ko bagomba kubanza kubyigaho!

Marc Matabaro

Rwiza News

Ese Pierre Céléstin Rwigema yabaye umunyamuryango wa FPR ryari?

Ese Pierre Céléstin Rwigema yabaye umunyamuryango wa FPR ryari? Rwigema_aramukanya_n_Umunyamakuru_Tom_Ndahiro

PC Rwigema na Tom Ndahiro

Mu makuru ya BBC Gahuza Miryango, yo kuri uyu wa kane tariki ya 17 Gicurasi 2012, havuzwe ko abashingamateka n’abakenguzamateka bo mu Rwanda barimo kwitegura gutora abazahagararira u Rwanda mu nteko y’abashingamateka b’Afrika y’uburasirazuba. The East African Legislative Assembly (EALA)

Mu bakandida b’umuryango wa FPR harimo Bwana Pierre Céléstin Rwigema, wigeze kuba Ministre w’Intebe hagati ya 1995 na 2000, nyuma agahunga, yarangiza agatahuka ngo nyuma yo gusaba imbabazi Perezida Kagame!

Igitangaje kinateye amatsiko n’ukumenya igihe yabereye umunyamuryango wa FPR-Inkotanyi.

-Ese yabaye umunyamuryango wa FPR mbere ya 1994?

-Ese yinjiye muri FPR igihe yagirwaga Ministre w’Intebe?

-Ese yagiye muri FPR mbere cyangwa nyuma y’isenywa rya MDR?

-Ese yarahiye muri FPR mbere yo gutahuka i Chicago, igihe we na Anastase Gasana bakubitaga ibipfukamirizo imbere ya Rudasumbwa? (Rudasumbwa mu bujura, ubwirasi, ubwishongozi, ubwicanyi, ubwibone…)

-Ese yarahiye muri FPR akigera mu gihugu cyangwa yarahiye nyuma amaze kubona ko nta mwanya bahise bamuha?

-Cyangwa nawe wasanga yarisanze muri FPR-Inkotanyi atabizi?

Mu minsi ya vuba havuzwe inkuru z’uko yashatse guhunga bikanga, ariko Bwana Rwigema akoresheje itangazamakuru arazibeshyuza, avuga ko yari yagiye mu mahanga gutahura umuryango we.

Tubibutse ko Bwana Rwigema yatahutse mu minsi ishize agahita atangaza ko atarasaza ko Perezida Kagame amubabariye akamuha akazi yagakora nta kibazo ndetse avuga ko Gerald Gahima wahoze ari umushinjacyaha mukuru ariwe watumye ahunga. Ariko hari amakuru avuga ko yari amerewe nabi bitewe n’abantu bamuteraga ubwoba ngo bamukuremo amafaranga bifashishije inyandiko bamwandikagaho mu mvaho ngo yagize uruhare muri Génocide. Abatungwa agatoki harimo Mwewusi Karake na Tom Ndahiro. Ntawe uzi niba barabikoraga ku giti cyabo cyangwa barabaga batumwe na Cyama (FPR).

Marc Matabaro

Rwiza News

Uwarose nabi burinda bucya!

Amakuru dukesha Radio Ijwi rya Rubanda, aravuga ko nyina wa Sadiki Mutabazi, ari we Zura Nsekambabaye yahuye n’uruva gusenya, ubwo yajyaga gufata amafaranga yari yohererejwe n’abagiraneza kuri Western Union.

Ngo umuntu wari umutwaye ku ipikipiki yahise afatwa n’abapolisi bigaragara ko bari babakurikiye mu byo bakoraga byose. Bahise baca uwo wari utwaye moto amafaranga 30000 ngo ahagaze nabi. Biba ngombwa ko Zura Nsekambabaye afasha uwo mu motari mu kwishyura amafaranga bari babaciye kuko polisi yari igiye gutwara moto kuyifunga.

Abaturage bari hafi bahuruye bamusabira imbabazi ariko biba iby’ubusa. Icyumvikanye cyane mu byo abaturage bavugaga bakimara kumenya ko Zura Nsekambabaye ari nyina wa Sadiki Mutabazi, n’uko ngo basigaye bashinyagurirwa babwirwa ngo niba bumva bababaye ngo nabo nibitwike.

Tubibutse ko Sadiki Mutabazi ari umusore w’imyaka 18, wo mu gace ka Rubavu witwitse mu minsi ishize kubera akababaro yatewe no kwamburwa ibintu yacuruzaga ndetse n’amafaranga n’Inkeragutabara na Local defense. Uwo musore yaje kwitaba Imana.

Nyuma yo gutabarizwa na Radio Ijwi rya Rubanda, hari abagiraneza bashatse gufasha umuryango wa Sadiki Mutabazi, none dore bibaye aka wa mugani ngo uwarose nabi burinda bucya.

Marc Matabaro

Rwiza News

Urujijo kuri Major Protais Mpiranya

 

 

Urujijo kuri Major Protais Mpiranya mpiranyacouverture-6cmUrujijo

Nk’uko tubisoma ku mbuga zitanga amakuru zitandukanye zo mu Rwanda, biravugwa ko ngo Major Protais Mpiranya yaba aba muri Zimbabwe ahitwa Norton mu birometero nka 40 uvuye i Harare, ariko abayobozi bo muri Zimbabwe barabihakana bivuye inyuma.

Tubibutse ko Major Protais Mpiranya ari mu bantu bashakishwa cyane n’urukiko rw’Arusha ndetse Leta Zunze ubumwe z’Amerika zikaba ngo zarashyizeho amafaranga miliyoni 5 z’amadorali ku muntu wazatanga amakuru yatuma afatwa.

Ibi ariko bitera kwibaza benshi impamvu Igihugu cy’igihangange nk’Amerika cyemera gutanga amafaranga angana kuriya ku muntu, umuntu agakomeza yibaza urwo rukundo n’inyota y’ubutabera abanyamerika bafitiye abanyarwanda mu gihe hari abaregwa ibyaha ndengakamere birenze n’ibyo Major Mpiranya aregwa bidegembya i Kigali ndetse bagakorera ingendo muri Amerika bo batihishe kandi ntihagire n’ugira icyo abavugaho.

Igiteye urujijo kurushaho n’uko hari amakuru afite gihamya yemeza ko Major Protais Mpiranya yitabye Imana tariki ya 5 Ukwakira 2006.

Igitabo cyanditswe na Major Mpiranya

Mu gitabo kitwa ”Rwanda le Paradis perdu” bivugwa ko cyanditswe na Major Protais Mpiranya mbere y’uko yitaba Imana ariko agasiga inyandiko zaje kuvamo icyo gitabo, Major Protais Mpiranya avuga:

-Ubuzima bwe n’umuryango we

-Akazi yakoze haba muri Gendarmerie cyangwa nyuma igihe yoherezwaga muri Bataillon Garde Présidentielle

-Imigambi yo kwivugana Président Habyalimana yagiye iburiramo

-Ibihe bikomeye byo mu 1994 aho uwo yari ashinzwe kurinda Président Habyalimana yicwaga

-Intambara simusiga yamaze iminsi 88 hagati ya Bataillon Garde Présidentielle n’ingabo za FPR igihe zashakaga gufata ikigo cya Kimihurura. N’ibindi..

Mu gitabo cye yemeza ko yashoboraga kwishyikiriza ubutabera akisobanura ku byo aregwa ariko avuga ko atabikoze kuko yabonaga urukiko rw’Arusha rubogamye kandi rukurikirana uruhande rumwe gusa.

Major Protais Mpiranya ni muntu ki?

Protais Mpiranya yavutse mu 1960 avukira mucyahoze ari Komini Giciye, muri Gisenyi. Yaturukaga mu muryango uciriritse w’abana umunani.

Nyuma y’amashuri abanza yize icyiciro cya mbere cy’amashuri yisumbuye kuri Shyira, arangiriza amashuri yisumbuye mu Byimana.

Yinjiye mu Ishuri rikuru rya gisirikare (ESM) afite imyaka 19 gusa mu 1979. Yarangije muri iryo shuri mu 1983 ari sous-lieutenant yoherezwa gukora muri Gendarmerie.

Hagati ya 1984 na 1986 yagiye mu mahugurwa mu gihugu cy’ubudage mu bijyanye n’umutekano wo mu muhanda. Yagiye no mu mahugurwa mu gihugu cy’u Bufaransa muri Groupe d’Intervention de la Gendarmerie Nationale(GSIGN) aho yize ibyo kurinda abayobozi.

Hagati ya 1990 na 1991 yari muri Monitoring Team, yari ishinzwe gucunga umupaka w’u Rwanda na Uganda.
Mu 1991 yimuriwe muri Bataillon Garde Présidentielle yategekwaga na lieutenant-colonel BEM Léonard Nkundiye ndetse yaje no kumusimbura aba umukuru wa Bataillon GP guhera mu 1993.

Nyuma y’urupfu rwa Perezida Habyalimana, yahawe inshingano zo kurinda Perezida Dr Théodore Sindikubwabo ndetse no kurinda ikigo cya Kimihurura cyari cyugarijwe n’ingabo za FPR.

Muri Nyakanga 1994, Bataillon Garde Présidentielle iri mu mitwe y’ingabo yasohotse muri Kigali bwa nyuma mu gikorwa cyo gusohoka mu mujyi wa Kigali kiswe:”Opération Champagne” aho Inzirabwoba zashoboye kurokora abaturage bagera hafi kuri Miliyoni bari bagotewe mu mujyi wa Kigali.

Nyuma y’ifatwa rya Kigali, Major Mpiranya yari afite inshingano zo guhungisha Perezida Sindikubwabo ndetse no guhungisha umurambo wa Perezida Habyalimana.

Yahungiye muri Zaïre ya kera kimwe n’izindi mpunzi, mu 1996 yahushijwe na Polisi ya Cameroun ubwo hafatwaga ba Colonel Bagosora n’abandi i Yaoundé.

Mu isenywa ry’inkambi z’impunzi z’abanyarwanda mu 1996, ari mu mpunzi zagenze hafi ibirometero 2000 kugera muri Congo Brazzaville mu 1997.

Nyuma yaho yakomeje kwihisha, hari amakuru avuga ko yitabye Imana mu 2006 ariko hari n’ayemeza ko akiriho akaba yihishe muri Zimbabwe.

Marc Matabaro
Rwiza News

Itangazo risaba guhagarika intambara zo mumikoki muri Opposition Nyarwanda

Itangazo risaba guhagarika intambara zo mumikoki muri Opposition Nyarwanda arton22784-83f03-300x199

Boniface RUTAYISIRE

Banyarwanda, Banyarwandakazi dusangiye Opposition Nyarwanda,

Muri iyi minsi hadutse intambara wakwita guerre civile muri Opposition Nyarwanda aho abantu barimo kuryana bamaranye, kuburyo umwe ahaguruka agakubita bombe y’amagambo umwegereye abonye hafi cyangwa se umuri kure ariko afite uko yishyikiraho.

Muri iyi ntambara y’amagambo nise intambara yo mumikoki, urasanga buri wese afite umukoki we asanzwe yiberamo kuburyo noneho agira atya akazamura umutwe akanaga ama bombe kubandi yarangiza akisubirira mumukoki we asangiye na bagenzi be, maze bombe ze zigasigara zararika abantu bose n’amashyaka yose ahuye nazo. Ntabwo nshaka gutinda kukuvuga ngo uriya cyangwa uyu niwe byaturutseho kuko ari utangiye, ari n’ushubije bose urasanga ntacyoroshye kirimo kandi ntawe wagira umwere.

Nk’uko rero njya mbabwira kandi tukabyumvikanaho n’abakuru b’amashyaka yose ko nta ntambara itagira disipulini (nk’iyi turimo twese muri opposition turwanya FPR), ndagirango nsabe ba Nyakubahwa Nkiko Nsengimana Perezida wa FDU igipande cya Nkiko, Nyakubahwa Rudasingwa Théogène Perezida wa RNC, Nyakubahwa Twagiramungu Faustin Perezida wa RDI Umugambi, ko mwasaba abayoboke banyu rwose bagatanga agahenge muri opposition kuko ibyo murimo biratuma abaturage barushaho kwiheba nk’uko barimo kubimbwira hirya no hino kuburyo bacitse imiborogo. Ndetse bamwe barimo no kubatuka cyane mwese ibitutsi biteye ubwoba kubera akababaro.

Kuba abantu bashobora kunyuzamo bakabwizanya ukuri (kwabo kuribo bitako bakubona nk’ukubaka) ibyo bibaho mubantu babana kuko ntazibana zidakubitana amahembe kandi no muri demokarasi ibyo bibaho. Ariko nanone ntabwo mugomba kwibagirwa uwo duhanganye nawe ariwe FPR kuko iyo muhugiye muri ibyo byanyu byo guhangana, FPR iba igize amahirwe yo guhumeka no kurushaho kwiga neza uko ari bubarangize mwese no kurushaho guhonyora abaturage atitaye kuntambara murimo.
Murabona ko kandi ihirima rya FPR ryari ririmo rikomanga kurugi rwa FPR kuko Tuniziya y’u Rwanda ya Sadiki Mutabazi witwitse n’ubu iri munzira. Ariko rero kubera udutambara mumazemo iminsi mucishaho hagati yanyu mubihe bidakwiriye, ibyo birimo biratera ingorane n’urujijo mubanyarwanda kandi hafi bose bari biteguye. Izo ntambara zanyu mumazemo iminsi n’ubu mukirimo zatwangirije byinshi cyane muri iyi minsi kuburyo ahubwo uyu mutego mwaguyemo ari amateka atari meza yiyanditse.

Bihuje na yamvugo ngo imandwa zarimo zikabakaba kumurinzi ariko aho kuwugeraho none ziratangiye zirayogayoga zishondana hagati yazo. Mwebwe rero uko muri amashyaka atatu FDU Inkingi igipande cya Nkiko, RNC na RDI Umugambi, mwumve ko mudutesheje amahirwe atagira uko angana kandi muradukereje ho gato kuko utahagurutsa abaturage kandi bamwe mubayobozi baba barimo kuryana. Mwari mwabonye ko abo muri FPR bari bakutse imitima igihe nababwiye ko Sadiki naramuka apfuye bazaba bagendesheje. Kuba rero babonye ko mwahise mubikurikiza kuryana, ibyo birimo biratuma babyinira kurukoma nk’uko bakunze kuvuga ngo « igishimishije n’uko abari muri opposition baryana bakaba badashobora gushyira hamwe » nk’uko biherutse kuvugwa na Manzi Bakuramutsa wabaye Ambassadeur wa FPR mu Bubirigi n’ubu akaba akiri umwe mubakuru muri za sections za FPR.

Nk’ubu igitangaje kandi n’uko muri izo ntambara zanyu mutaganira kubibabaje abaturage nk’ubwicanyi bwa genocide Hutu FPR yakoreye abanyarwanda cyangwa ngo muganire ku karengane kabo ka buri munsi nibura ngo bigaragare ko ariyo ntambara murimo yo kubabohoza mushaka uko mubyumvikanaho ndetse murushaho no gucukumbura mwungurana ibitekerezo. Buri wese yibaze rero kandi rwose yumve ko amahoro no gushyira hamwe (kubabishoboye) muri opposition no kuzuzanya ( kubadafite aho bahuriye) bikenewe.

Muri uyu mwanya ndagirango mbasabe kiriya gitambo cya Sadiki Mutabazi twe kugipfusha ubusa ahubwo duheshe agaciro ruriya rugamba Sadiki nawe yashoje kuri FPR kuko ni urugamba rw’abanyarwanda bose barimo barenganywa n’ingoma. Tubijyanirane n’ibindi bintu byabayeho mumateka cyangwa bizabaho maze dukemure ibibazo by’igihugu umuturage ye kwiheba kugeza ubwo yiyahura.

Buri wese niyumve ko igihugu kitazabohozwa n’ishyaka rimwe cyangwa umuntu umwe. Nta n’ubwo kizabohozwa n’ibitekerezo byiza by’ishyaka rimwe cyangwa by’umuntu umwe. N’iyo haba hari ababishoboye bakenera abandi banyarwanda bose. Buri wese rero nareke guhangana n’undi.

Guhangana murimo bibaho bikayoyoka kuko nyuma yo guhangana igisigara mumuntu ni igituma abikora cyangwa ikimwirukankamo kuburyo iyo avuye muri ibyo murimo aguma ari uwo ariwe. Igisigara mumuntu nyuma yo guhangana ni imiterere ye bwite. Igisigara mumuntu ni amateka aba yikoreye hamwe n’andi agenda ahura nayo. Buri wese nazirikane rero ko guhangana ataribyo bizabohoza igihugu ndetse sinabyo bizakiyobora. Nsabye abashyira mugaciro bose kumfasha guhosha no kunga aba bantu nk’uko hasanzweho iyo gahunda kandi bamwe tukaba twarahanye umugambi. Dukomeze gahunda yo kunga opposition birakenewe. Nshimiye kandi abakuru b’aya mashyaka arimo arasanaho ko batwereka ko bubahwa mumashyaka yabo maze bagahosha intambara kuko byaha n’umuturage ikizere ko opposition nigera kubutegetsi itazabupfusha ubusa ishoka muntambara zo kwisenya.

Abavuga ko mudahuje ibitekerezo n’imirongo ya politiki nk’uko mwabigaragaje muri ayo mashyaka navuze hejuru hamwe n’andi atavuzwe nimureke turebere hamwe uko mwakwicarana muri opposition kandi mwibuke ko hari n’abandi mugomba nanone kwicarana. Dukomeze ibiganiro by’ubumwe n’ubwiyunge muri opposition. Nshimiye abo tumaze iminsi tuganira. Nshimiye kandi n’abo tuzaganira muri iyi minsi.

Ndabashimiye

Bitangarijwe i Bruxelles tariki ya15/05/2012

Rutayisire Boniface
Perezida w’Ishyaka Banyarwanda akaba na Perezida wa TUBEHO TWESE ASBL
Tel 00 (32) 488 25 03 05

RDI NTACYO IPFA N’ANDI MASHYAKA YA OPPOSITION

RDI NTACYO IPFA N'ANDI MASHYAKA YA OPPOSITION RDI-Montreal

Bamwe mu bari mu buyobozi bwa RDI RWANDA RWIZA

Netters,

Nari maze iminsi mpuze kubera akazi kenshi katampa umwanya uhagije wo gusoma ibyandikwa ku mbuga none ndebyeho nsanga amakuru yabaye menshi cyane. Ariko igitumye mfata ikaramu ni uko numva hari ibintu bitumvikana neza ku banyarubuga benshi kandi numva ko ari ngombwa ko abantu bamenya aho ukuri guherereye. Nasomye ahantu hanshi ko RDI yaba ihanganye na FDU-Nkiko ndetse ngo na RNC. Ibi njyewe nka commissaire mu ishyaka RDI ndemeza ko nta politiki y’ishyaka ryacu ihari yaba igamije ko habaho gushyamirana hagati y’ishyaka ryacu hamwe n’andi mashyaka ya opposition. Ndetse mu nama duherutsemo ku murongo w’ibyigwa harimo ukwiga uko twakorana n’andi mashyaka ngo turebere hamwe uko twahuza ingufu ngo twige uko twakubaka un état de droit.

Iyi ni imwe mu nshingano z’ishyaka RDI. No ku giti cyanjye nta gihe ntaharaniye ko hubakwa un cadre de collaboration ihuza ingufu za opposition. Uretse ko gukorana bidakorwa mu kajagari. Amateka ya vuba ya opposition yatweretse za alliance zagiye ziba zigaturika nta minsi ishize zivutse bitewe nuko abantu birukiye gukorana bataricarana ngo barebe neza icyo bagamije. Na vuba byarabaye aho RNC iziye kuko yasanze ishyaka FDU rikora mu mucyo nuko alliance yatangira rigaturika rigacikamo kabili. Ibi ni ibintu umunyapolitiki agomba kureba mbere yo guhubuka aabanza akamenya abo agiye gukorana nabo ndetse akanamenya n’icyo bakorana icyo aricyo.

LIBERTÉ D’EXPRESSION

Mu ishyaka RDI ntawe uniganwa ijambo ndetse nta nuwo ishyaka rishobora kubuza gutanga igitekerezo cye haba mu ishyaka ndetse no ku mbuga ku giti cye. Kuko mubyo dushyira imbere mu ishyaka harimo n’ukwishyira ukizana kandi no guharanira kwisanzura mu bitekerezo bya buri munyarwanda. Ni muri urwo rwego rero niba umuntu atanze igitekerezo ku giti cye sinumva impamvu abantu basimbuka ngo ni prezida w’ishyaka RDI bwana Twagiramungu Faustin umutumye cyangwa ngo niwe uri inyuma y’abandika u rubuga leprophète n’ibindi. Ibi nsanga biterwa nuko abanyarwanda bataragira umuco wo kugira débat contradictoire batirukiye muri za raccourci.

Niba uri umunyapolitiki ikinyamakuru kikakwandika ibintu bitagushimishije icyo ukora waka droit de réponse nuko ukisobanura ndetse ugakosora aho wumva bakubeshyeye byaba ngombwa ukereana na politiki y’ishyaka urimo. Dore nguko nsaba abanyapolitiki bazajya bisobanura. Naho gushishimura ibaruwa utuka ibinyamakuru byose ngirango ntabwo ari umuti. Ibi bimeze nka bimwe tujya tubona mu Rwanda aho umunyamakuru yandika article DMI zikamuhiga bukware zikamufunga, ubishoboye agahunga naho abandi bagafungwa naho ab’amahirwe macye bakicwa. Tugomba kwiga umuco mwiza wa débat contradictoire. Niba bakuvuze subiza wisobanure ureke kuvuza iyabahanda ngo byacitse. Ubwo se ugeze ku butegetsi abanyamakuru na ba opposant ntiwabamarira ku icumu ? Ni ukwikosora.

GUKORANA HAGATI Y’AMASHYAKA

Burya hari ibintu bibiri abanyarwanda mbona bibagora gutandukanya: Gukora erreur politique no kuba umu criminel. Abanyarwanda benshi haba abari muri opposition bakoze erreur politique ikomeye kuko batashoboye gusoma umukino wari hagai ya MRND na FPR. Ayo mashyaka yombi yashaka tout ou rien cya gihe cy’amasezerano ya Arusha. Ku buryo hari abagiye u gice cya MRND abandi bajya ku gice cya FPR. Iyi njye nyita erreur de jugement kuko njye nemera ko iyo opposition iguma hamwe yari kuba troisième voie ndetse nta nubwo amahano nka génocide yari kuba ngo bishoboke. Birumvikana ko bamwe mu ba politisiye bemeye ko bakoze erreur politique ndetse banabisabira imbabazi, abo barimo na prezida wa RDI bwana Twagiramungu Faustin.

Ku rundi ruhande hari abanyapolitiki bijanditse mu bwicanyi ku buryo bamwe ubu bafunze naho abandi bashakishwa n’inkiko mpuzamahanga. Ku giti cyanjye numva umunyapolitiki ukoze erreur politique abo bakoranaga bakamucenga cyangwa bakamurusha amayeli bakikubira ubutegetsi aho kuzana demokarasi ni bintu bisanzwe kandi iyo yemeye amakosa agaruka mu kibuga, ariko uwijanditse mu kumena amaraso y’abavukagihugu cyangwa agahamagarira abandi kurimbura imbaga burya aba yavuye mu kibuga cya politiki.

Nkuko nabivuze hejuru ko muri gahunda z’ishyaka RDI harimo no gukorana n’indi mitwe ya politiki ntibivuze ko RDI izapfa gukorana na buri shyaka ryose ngo ni uko bahuriye muri opposition. Icya mbere ni ukumenya niba muhuje imyumvire ndetse niba mureba mu cyerekezo kimwe mu buryo mubona changement mu Rwanda. Muri RDI twifuza o ihinduka ryaba mu mahoro nta ntambara ibaye. Birumvikana ko tutakorana association n’ishyaka rifite muri gahunda gukoresha violence ngo rihirike ubutegetsi. Urwo ni urugero. Ikindi muri RDI twumva ko bidahagije ko umuntu avuga mu ruhame ko arwanya ubutegetsi ko automatiquement mugomba gukorana.

Birumvikana ko muri RDI ibyemezo byose bifatwa na bureau politique nyuma ya débat ikomeye niyo mpamvu twahisemo ubushishozi ku buryo niba tuvuga ko dushaka guhindura ibintu mu Rwanda ni ngombwa ko twirinda kubakira solution ku mucanga ahubwo tuzubakire kuri beton. Igihe cy’amacenga cyararangiye. Si ngombwa ko abantu birunda mu kintu kimwe ahubwo birashoboka ko habaho courant de pensée ebyiri cyangwa eshatu zose zifite gahunda imwe yo kurwanya ingoma y’igitugu. Ni muri urwo rwego njye mbona ko hari courant de pensée ya RDI ifatanyije n’abandi bahuje imyumvire n’uburyo changement yagenda ku rundi ruhande hakaba RNC naFDU-Inkingi nabo bafite ukundi babona ibintu. Ibi se twabipfa? Reka da. Ahubwo ni richesse kuko amatora nagera abanyarwanda bazagira choix ihagije bitorere ababafitiye programme nziza bifuza.

Naho kumenya abagomba gukora politiki nabatagomba kuyikora byo biragoye kandi nta kamaro iyo débat yageraho. Umunyarwanda wese constitutition imwemerera gukora politiki uretse ko bigaragaye ko ari un criminel ubwo ahangana n’amategeko (atari yayandi ya Kangoroo court yo mu Rwanda ariko) naho ubundi rwose uwumva afite solution ku bibazo by’u Rwanda afite uburenganzira bwo gukora politiki. Uretse ko twe muri RDI twahisemo gushishoza mbere yo kubaka alliance. Icya mbere duharanira ni ukuzana un état de droit mu Rwanda aho umuturage yishyira akizana. Kubigeraho ni ukurwanya système mbi ya FPR iyoboye u Rwanda. Ntabwo twe turwanya les individus nka ba Kagame, Kabarebe,etc … ahubwo turwanya tout le système bakoreramo irenganya rubanda, ifunga cyangwa ikica utavuga rumwe n’ubutegetsi, ifunga urubozo abanyamakuru, itera ubuhunzi mu bana b’abanyarwanda, systeme idakora separation de pouvoir, ibi rero birenze individus nka ba Kagame kuko bapfuye ejo mu gitondo iyo systeme ntaho yajya. Niyo mpamvu gahunda ya RDI mu gihe kiri imbere ari ugukorera politiki mu Rwanda aho abaturage bari. Tuzajya gufatanya n’abandi kwubaka un état de droit binyuze mu nzira z’amahoro.

Aha niho dutanira na bamwe mu banyapolitiki ba opposition bumva ko Kagame apfuye ibibazo byabo byose byaba bikemutse ku buryo bakatisha itike mu gitondo bagataha. Oya twe muri RDI changement dukeneye ni changement profond yayindi ikora revolution des mentalités igakuraho iyi systeme iniga rubanda ikababuza uruhumekero. Umuturage ahabwe ijambo kandi agire uruhare mu mitegekere abanza kugishwa inama ndetse batamuturaho ibyemezo byose bihutiyeho nkibyo tubona uyu munsi muri système mbi ya FPR. Abantu muri RDI dukeneye gufatanya urugamba rero ni abantu bumva iyi notion kandi bakaba bemera ko abanyarwanda bagomba gusangira ubutegetsi nta bwoko buhejwe. Umuhutu, umututsi, umutwa bagire ijambo mu gihugu cyabo. Kugira ijambo ni ukugira uruhare no mu buyobozi kandi atari bimwe byo kugirwa agakingirizo byateye byo gukinga mu maso abatabizi bamwe bicwa no kutabimenya.

RDI yifuza kandi izaharanira ko abanyarwanda batavuga rumwe bakwicarana hamwe bagashakira ibisubizo ku bibazo byugarije u Rwanda nta yandi maraso yongeye kumeneka mu gihugu cyacu. Twarababaye bihagije ubu twe muri RDI solution tubona ni imwe: ni inyuze mu nzira y’amahoro. Inzira y’intambara abayishaka bo ntituri kumwe kuko isenya kandi ikica urubozo abaturarwanda, bagahunga, ubukungu bugasubira inyuma ndetse nutsinze iyo ntambara akimika ubutegetsi bugendera ku mbunda nkubwo tubona uyu munsi bwa FPR. Umunyarwanda uzayoboka RDI ni uzumva yisanga muri izi solution tubereka. Kandi muri RDI umuturage afite ijambo kuko dufite amA rdi Clubs abantu bose batangiramo ibitekerezo, ibyo bitekerezo nibyo bureau politiki ya RDI yubahiriza igashyira mu bikorwa. Aka ni akarusho ka RDI kuko ubutegetsi bwose twabushubije benebwo: ABATURAGE.

Naho ubundi mbijeje ko RDI nta ntambari irimo n’abandi bavandimwe bo muri opposition, ahubwo aba leaders ba opposition nibige gukora débat contradictoire bave mu gucyocyorana mu dutangazo.

Amahoro kuri mwese.

Alain Patrick Ndengera A.K.A Tito Kayijamahe
Commissaire et coordinateur du RDI au Canada.

 » The significant problems we face cannot be solved by the same level of thinking that created them.  » Albert Einstein

SWEDEN: yatawe muri yombi azira ubutasi (updated)

SWEDEN: yatawe muri yombi azira ubutasi (updated) 1614687473Amakuru ava mu gihugu cya Sweden aratumenyesha ko Polisi ya Sweden yataye muri yombi umugabo uturuka mu karere k’ibiyaga bigari by’Afrika azira ubutasi!

Ibi bije bikurikira iyirukanwa rya Evode Mudaheranwa, wakoraga muri Ambassade y’u Rwanda i Stockholm mu murwa mukuru wa Sweden, akora n’akazi ko kuneka. Hakaba hari amakuru avuga ko mubyatumye Evode Mudaheranwa yirukanwa harimo kuneka impunzi z’abanyarwanda ziri muri Sweden akaba yarakozweho cyane cyane n’ikibazo cy’umunyamakuru Jean Bosco Gasasira wabaye ngombwa kwishyira mu maboko ya polisi ya Sweden ngo imurindire umutekano.

Amakuru dukesha ikinyamakuru cyo muri Sweden kitwa The Local, aravuga ko Polisi ya Sweden yataye muri yombi ku wa mbere tariki ya 14 Gicurasi 2012 mu gitondo, ahitwa Örebro rwagati muri Sweden, umugabo w’imyaka 43 ufite ubwenegihugu bw’u Burundi azira ibikorwa by’ubutasi bwabangamira umutekano wa Sweden. Ngo ibyo bikorwa byakozwe hagati ya tariki ya 1 Nyakanga 2010 na tariki ya 1 Gicurasi 2011.

Icyo kinyamakuru gikomeza kivuga ko umushinjacyaha wo mu gihugu cya Sweden yatangaje ko adashobora gutanga umwirondoro w’uwo mugabo mbere yo ku wa gatatu tariki ya 16 Gicurasi 2012, ubwo uwo mugabo azagezwa imbere y’umucamanza.

Nk’uko uwo mushinjacyaha yabyemeje ngo polisi yataye muri yombi uyu mugabo kuko yashoboraga gusibanganya ibimenyetso cyangwa agatoroka. Rero ntayandi makuru ubushinjacyaha bushobora gutanga mbere yo ku wa gatatu kugirango bitabangamira iperereza ririmo gukorwa.

Mu iperereza twakoze ku ruhande rwacu twabonye amakuru yemeza ko uyu mugabo atari umurundi ahubwo ari umunyarwanda watse ubuhungiro yiyita umurundi. Kandi hari amakuru afite gihamya avuga ko hari abanyarwanda benshi babajijwe na polisi kuri iki kibazo cyo kuneka. Uwo mugabo yiyita Rubagenga Aimable niryo zina yakoresheje yaka ubuhungiro nk’umurundi. Ariko ubundi izina rye azwi ho mu Rwanda ni Emmanuel Habiyambere.

Akaba yaratawe  muri yombi azira guhungabanya umutekano w’impunzi hamwe no kugambanira igihugu cyamuhaye ubuhungiro aho yajyaga yirirwa aneka impunzi ziba muri Sweden ari na ko ajyana ama raporo mu Rwanda .

Andi makuru atugeraho akaba yemezako u Burundi bwahise bumwamaganira kure buvuga ko butamuzi nk’umurundi, kandi n’impunzi z’Abanyarwanda ziba muri Sweden zikaba zibihamya ko ari Umunyarwanda wirirwaga abahigisha uruhindu kubera kutavuga rumwe na leta ya Kagame

 

Marc Matabaro
Rwiza News

Gen Mudacumura na Gen Ntaganda basabiwe inyandiko zo kubafata na CPI/ICC

Gen Mudacumura na Gen Ntaganda basabiwe inyandiko zo kubafata na CPI/ICC luis_moreno-ocampo-200x300

Luis Moreno Ocampo

Amakuru dukesha urubuga rw’icyongereza rw’Ijwi ry’Amerika aravuga ko Umushinjacyaha Mukuru w’Urukiko Mpuzamahanga Mpanabyaha (ICC/CPI) Bwana Luis Moreno Ocampo, yasabiye impapuro zo gufata (arrest warrants/mandats d’arrêt) babiri mu bakuru b’imitwe yitwaje ibirwanisho avuga ko bafite uruhare mu bikorwa byibasiye inyokomuntu n’ibyaha by’intambara mu burasirazuba bwa Congo.

Bosco Ntaganda, uzwi kw’izina rya Terminator, yari asanzwe ashakishwa n’urukiko Mpuzamahanga Mpanabyaha (ICC/CPI) guhera muri 2006, kubera ibyaha byo gushyira abana bato mu gisirikare byabereye muri Ituri, aho Bosco Ntaganda yari afatanije na Thomas Lubanga wari umukuru w’umutwe w’inyeshyamba wa UPC. Uwo Lubanga amaze iminsi ahamijwe ibyaha byo gushyira abana bato mu gisirikare n’urwo rukiko.

Umushinjacyaha Mukuru wa ICC/CPI Bwana Luis Moreno Ocampo yabwiye abanyamakuru kuri uyu wa mbere tariki ya 14 Gicurasi 2012, ko hari ibindi bimenyetso byabonetse bishinja Bosco Ntaganda ibindi byaha biturutse mu rubanza rwa Thomas Lubanga. Niyo mpamvu Bwana Luis Moreno Ocampo yasabye ko urupapuro rwo gufata(arrest warrant/mandat d’arrêt) rwakongerwaho ibyo byaha bishya.

Bwana Ocampo yakomeje avuga ko ibimenyetso byakuwe mu rubanza rwa Thomas Lubanga byongewe kubyo Bosco Ntaganda yari asanzwe aregwa ari: ibyaha byibasiye inyokomuntu, by’ubwicanyi, gutoteza bishingiye ku bwoko abantu baturukamo, gufata abagore n’abakobwa ku ngufu, kugira abakobwa n’abagore abacakara bo gusambanya, n’ibyaha by’intambara byo gutera abasiviri ku bushake, ubwicanyi, gufata bakobwa n’abagore ku ngufu, kugira abakobwa n’abagore abacakara bo gusambanya, n’ubusahuzi. Ibyo byaha ngo byakorewe muri Ituri muri 2002 na 2003 n’inyeshyamba za UPC.

Bosco-ntaganda-de-Cpi1-300x208

Gen Bosco Ntaganda

Undi mukuru w’abarwanyi ngo urukiko mpuzamahanga mpanabyaha (ICC/CPI) rushaka kuburanisha ni Général Major I.G. Sylvestre Mudacumura, akaba umukuru w’ingabo za FDLR (Forces Démocratiques de Libération du Rwanda), umutwe wiganjemo abarwanyi b’abahutu ukaba urwanira mu burasirazuba bwa Congo. Araregwa ibyaha 5 byibasiye inyokomuntu n’ibyaha 9 by’intambara ngo byakozwe hagati ya 2009 na 2010 mu burasirazuba bwa Congo.

Uwo mushinjacyaha wa ICC/CPI yongeyeho ko bizeye ibimenyetso bafite kandi ko babona ngo ikurikiranwa ry’aba bagabo bombi rishobora gutuma haza umutekano n’amahoro mu karere k’ibiyaga bigari.

Ari Bosco Ntaganda ari Général Mudacumura nta n’umwe urafatwa, Bwana Ocampo avuga ko batazaburanishwa badahari kuko ikigenderewe n’uko bafatwa ngo ibyaha bigahagarara mu burasirazuba bwa Congo. Igisigaye ni abacamanza b’Urukiko Mpuzamahanga Mpanabyaha ICC/CPI bagomba gufata icyemezo cy’uko izo mpapuro zifata (arrest warrants/mandats d’arrêt) zitangwa.

Abakurikiranira hafi ibibera muri Congo no mu karere k’ibiyaga bigari muri rusange, barasanga ibyo Bwana Luis Moreno-Ocampo avuga ari inzozi, kuko gufata bariya bagabo ntabwo aribyo bizazana amahoro muri kariya gace, kuko hari benshi bahamya ko umuti w’amahoro muri kariya karere uri mu maboko ya Perezida Kagame i Kigali mu Rwanda.

genocide-rwanda_in5f_-3cv35

Uhereye ibumoso ugana iburyo Gen MUDACUMURA, Perezida Habyalimana, Gen Nsabimana, Col Serubuga,..

Iyo umuntu asesenguye uko ibintu bimeze ubu, biragaragara ko ibi byatangajwe na Luis Moreno Ocampo ari nko gukatira urwo gupfa Bosco Ntaganda. Kuko Bosco Ntaganda ntabwo yahagurutse ngo yijyane muri Ituri. Yafashwe n’u Rwanda arigishwa, ahabwa intwaro yoherezwa muri Ituri aho yakomeje guhabwa intwaro n’amategeko na Leta y’u Rwanda. Ibi Leta y’u Rwanda na Perezida Kagame barabizi kandi bazi ko hari ibimenyetso byinshi bibihamya kongeraho n’ibyaza nyuma ku bimaze iminsi bibera muri Kivu zombi. Rero biragaragara ko Bosco Ntaganda atazagezwa muri ruriya rukiko ndetse uwavuga ko iminsi ye ibaze ntabwo yaba ari kure y’ukuri.

Ku bijyanye na Général Mudacumura biragaragara ko harimo igitutu cy’ibihugu bimwe na bimwe bishyigikiye Leta y’u Rwanda bishaka kuvanga ikibazo cya Général Mudacumura n’icya Bosco Ntaganda. Ikigaragara n’uko abari muri iki gikorwa cy’ubucamanza birengagiza babishaka ko nyirabayazana w’ibibazo muri aka karere kose ari Perezida Kagame. Ahubwo gushyiraho urupapuro rwo gufata Général Mudacumura ni nk’aho ruriya rukiko ruhaye u Rwanda urwitwazo rwo gukora ibyo rushaka muri Congo, byaba ari ubusahuzi, byaba ari ukwica impunzi z’abahutu n’ibindi.Dore ko Leta ya Congo yo yarangije kwemerera u Rwanda kujya muri Congo uko ishaka mu masezerano yashyizweho umukono na ba Ministres b’ingabo b’ibihugu byombi ku Gisenyi ku itariki ya 12 Gicurasi 2012.

Hari impamvu nyinshi zerekana ko uko bizagenda kose Leta y’u Rwanda itazashobora gusenya FDLR burundu n’iyo Général Mudacumura yakwicwa cyangwa agafatwa. Zimwe muri zo ni izi:

-Abarwanyi ba FDLR ikibazo cyabo ntabwo gishingiye kuri Gen Mudacumura gusa, gishingiye ku butegetsi bw’igitugu buri mu Rwanda kandi no ku mpunzi z’abanyarwanda zikomeje guhigwa bukware n’ingabo za Kagame kuva muri 1996.

-Leta y’u Rwanda n’abandi ba rusahurira mu nduru ntabwo bifuza ko FDLR yasenyuka burundu kuko nta rwitwazo yaba isigaranye rwo kujya gusahura muri Congo no gutezayo akaduruvayo. N’iyo hagize abatahuka ku bushake bwabo, bamwe babashyira mu gisirikare bagahita babasubiza muri Congo kubafasha gusahura no kwica bene wabo urusorongo. Twongereho ko hari imitwe myinshi yahimbwe na Leta ya Kagame igamije guteza akaduruvayo ngo byitirirwe FDLR:

-Leta y’u Rwanda ntabwo yifuza ko FDLR yasenyuka burundu kuko nta kindi yaba isigaranye ikangisha abatutsi bari mu gihugu ngo ibumvishe ko ibarinze ngo baticwa. Ikindi byajya biyigora kubona ibyo irega abanyapolitiki n’abandi baharanira uburenganzira bwabo mu gihe FDLR yaba itagihari.

Marc Matabaro
Rwiza News

Abitwa ko bari muri Opposition barahanganye bikomeye.

Abitwa ko bari muri Opposition barahanganye bikomeye.	 kagame-1-150x150

Paul Kagame

Ibiri mu banyarwanda bimaze kuba indengakamere, nta muntu ushobora kwiyumvisha inzangano n’amatiku ari mu barwanya ubutegetsi bw’igitugu mu Rwanda noneho intera bigezeho.

Umuntu ashobora kwibaza ko hari impamvu 2 z’ingenzi zitera ako kajagari:

1.Opposition ishobora kuba yarinjiwe n’inzego z’iperereza z’u Rwanda, ku buryo uko bigaragara hari abantu twakeka ko bitwaza ubutagondwa n’ibindi nk’uturere ariko wareba neza ugasanga ni abantu bajijutse ukibaza impamvu batabona ko batiza ubutegetsi bw’igitugu umurindi. Umuntu akaba yakeka ko babikora babishaka kubera amafaranga, kubizeza ibitangaza, Blackmail/chantage n’ibindi kugira ngo bateze akaduruvayo muri opposition babisabwe na FPR. Abo bantu bakoresha ingufu bafite bagakurura n’abandi baba badafite amakuru ahagije bigahinduka isupu. Akenshi bashobora kwitwaza ubutagondwa ariko uwo bakorera bamuzi.

2.Abantu bamwe bumva ko ubwoko bumwe, ishyaka rimwe, umuntu umwe cyangwa akarere kamwe aribyo bishobora kuzahirika ubutegetsi bw’igitugu bwa Kagame. Ubwo butagondwa buhuma amaso abantu bamwe na bamwe bakibagirwa ko igihe bata barimo gusubiranamo Kagame we aba ari kongera ingufu ze ndetse anakomeza kwica urubozo abanyarwanda bigeretseho no kubasahura uduke asigaranye.

Ann-Fields_1-150x150

Ann Fields

Hari hamenyerewe ko habaho ihangana hakoreshejwe amaradio n’imbuga za Internet aho guhangana hagati y’abari muri opposition byasimbuye kurwanya ubutegetsi bw’igitugu, noneho ihangana ryageze mu bucamanza.

Ku kirego cyatanzwe mu rukiko rwo muri Leta ya Iowa muri Leta zunze ubumwe z’Amerika ku itariki ya 11 Gicurasi 2012, ku bijyanye n’ihanurwa ry’indege ya Perezida Habyalimana, habaye agashya: Ku barezwe barimo Perezida Paul Kagame, Pierre Richard Prosper wabaye ambassadeur w’Amerika ku bijyanye n’ibyaha by’intambara, Ann Fields umuyobozi wa Kaminuza ya William Penn na Dr Théogène Rudasingwa umuhuzabikorwa wa RNC ari mubarezwe ubufatanyacyaha!

Mushobora kubona inyandiko zijyanye n’icyo kirego hano hasi: http://dockets.justia.com/docket/iowa/iasdce/4:2012cv00191/47176/

http://kambale.com/pdf/kagame_case_iowa_summons_may11_2012.pdf

http://kambale.com/pdf/kagame_case_iowa_complaint_may11_2012.pdf

http://kambale.com/pdf/kagame_case_iowa_exhibit_A_may11_2012.pdf

bio-150x150

Pierre Richard Prosper

Muri aba bose barezwe Dr Rudasingwa niwe nakwita ko ibi birego bishobora kubangamira mu kazi ke k’umuhuzabikorwa wa RNC, Kuko atuye muri Leta Zunze ubumwe z’Amerika naho abandi ni abanyamerika uretse Perezida Kagame nawe utaba muri Leta Zunze ubumwe z’Amerika kandi ushobora kubona ubudahangarwa nk’umukuru w’igihugu.

Dr Rudasingwa bishobora kutamugiraho ingaruka zikomeye ariko mu kinyarwanda baravuga bati: N’utakwishe aragukerereza.

Bigaragare ko iki gikorwa gishobora kuba cyaturutse ku mpamvu 3 twakeka:

-Urwango rushingiye ku zindi mpamvu cyangwa ubwoko

Rudasingwa_Theogene_web-144x150

Dr Rudasingwa

-Leta ya Kigali ikoresha abo bantu ngo bayikize Dr Rudasingwa nk’umunyapolitiki uyimereye nabi

-Cyangwa abashaka kumukura muri Politiki ngo abasigire urubuga.

Ariko bigaragare ko aka kaduruvayo n’ubundi kagira ingaruka n’ubundi ku bantu badafite ubushake cyangwa batazi icyo barwanira. Twizere ko inzira yo gukuraho ubutegetsi bw’igitugu n’ubwo irimo inzitizi nyinshi nta kabuza abanyarwanda bazashirwa bibohoye ingoma y’igitugu.

 

 

 

Marc Matabaro

Rwiza News

FDLR irahakana gufatanya na Gen Bosco Ntaganda

Urugaga ruharanira demokarasi no kubohoza u Rwanda (FDLR) mu ijwi ry’umuvugizi warwo Bwana Laforge Fils Bazeyi, rurahakana rwivuye inyuma ko nta bufatanye bufitanye na Gen Bosco Ntaganda.

FDLR irahakana gufatanya na Gen Bosco Ntaganda Congo_12_03_09_McConnell_Congo9_edit

umwe barwanyi ba FDLR

Bwana Laforge Fils Bazeyi umuvugizi wa FDLR mu itangazo rivugwa ko ryatangiwe mu gace ka Masisi muri Kivu y’amajyaruguru yagize ati:”Nta bufatanye bushoboka na Gen Ntaganda, kuko yigaragaje cyane ku rwango n’ubugome bikabije agirira impunzi z’abahutu b’abanyarwanda”.

Iryo tangazo rikomeza rivuga ko ibyo Bwana Julien Paluku, Gouverneur w’Intara ya Kivu y’amajyaruguru yatangaje tariki ya 2 Gicurasi 2012 ko hari ubufatanye hagati ya Gen Ntaganda na FDLR, atari byo, nta shingiro bifite kandi bidafite gihamya.

Tubibutse ko kuri uyu wa gatandatu tariki ya 12 Gicurasi 2012, u Rwanda na Congo bagiranye amasezerano yo gufatanya mu kugarura umutekano muri Kivu. Ayo masezerano yashizweho umukono na ba Ministre b’ingabo b’ibihugu byombi, ndetse n’abakuru b’ingabo z’ibihugu byombi bari muri uwo muhango. Ku babikurikiranira hafi aya masezerano ni ayo kwemeza ko ingabo z’u Rwanda ziri muri Congo ku mugaragaro dore ko zisanzweyo.

Ntawakwibagirwa kuvuga kandi ko FDLR ikomeje kugirwa urwitwazo na Leta y’u Rwanda mu gukomeza guteza akaduruvayo mu burasirazuba bwa Congo dore ko ikibazo kirimo guteza umutekano mucye muri iyi iminsi muri Kivu gishingiye ku bashyigikiye Gen Bosco Ntaganda batashakaga ko afatwa ngo ashyikirizwe urukiko Mpuzamahanga Mpanabyaha (CPI/ICC) kidashingiye kuri FDLR.

Marc Matabaro

Rwiza News

123456...8

archivesallahalwatanalmalik |
pk2012legislatives |
rectificador |
Unblog.fr | Annuaire | Signaler un abus | thevoiceofpresidentielles
| legislative2012
| cournonpartisocialiste