Madame Hélène Le Gal yagizwe umujyanama wa Président Hollande ku bijyanye n’Afrika.
Uyu mudamu wagizwe umujyanama wa Perezida Hollande mu bijyanye n’ibibazo by’Afrika, afite uburambe bw’imyaka irenze 20 mu kazi, ku buryo azi neza Afrika. Yari ahagarariye ubufaransa muri Québec.
Tubibutse ko mu ntangiriro z’uyu mwaka u Rwanda rwanze ko Madame Le Gal ahagararira u Bufaransa mu Rwanda, ngo kuko ngo u Rwanda rwabonaga yari umuntu wa hafi w’uwahoze ari Ministre w’Ububanyi n’amahanga Bwana Alain Juppé ngo utajya imbizi na Leta ya Paul Kagame ngo imurega ko yaba yaragize uruhare muri Genocide.
Uwari usanzwe ahagarariye u Bufaransa mu Rwanda, Bwana Laurent Contini yari umuntu wa hafi wa Bernard Kouchner wahoze ari Ministre w’Ububanyi n’amahanga wari n’inshuti magara ya Perezida Paul Kagame w’u Rwanda.
Bwana Laurent Contini yirukanywe na Bwana Alain Juppé amuziza ko hari amagambo yakoresheje kenshi yo kurengera ubutegetsi bwa Perezida Kagame aho kurengera igihugu cy’u Bufaransa akorera.
Si ibyo gusa kuko Bwana Alain Juppé yahisemo kwigira mu ruzinduko kure y’u Bufaransa, igihe Perezida Kagame yasuraga u Bufaransa muri Nzeli 2011. Ngo Juppé ntiyifuzaga gukora mu ntoki za Kagame!
Uyu mwanya wo kuba umujyanama wa Perezida w’u Bufaransa ku bibazo by’Afrika ni umwanya utuma uwufite agira ijambo rikomeye kuri Politiki y’u Bufaransa muri Afrika. Ufite uwo mwanya ashobora guha umurongo politiki y’u Bufaransa ku gihugu iki n’iki cy’Afrika cyane cyane ku bijyanye n’umubano n’icyo gihugu cyangwa uburyo u Bufaransa bwashyigikira icyo gihugu cyangwa bukakirwanya mu miryango bufitemo ijambo rikomeye nk’umuryago w’uburayi (Union Européenne), n’inama y’umuryango w’abibumbye ishinzwe amahoro kw’isi (Conseil de Sécurité de l’ONU/UN Security Council).
Rero uwavuga ko iby’umubano w’u Rwanda n’u Bufaransa bitarasobanuka neza ntabwo yaba akabije, kuko hari benshi batekereza ko Madame Le Gal atazorohera Leta y’u Rwanda ndetse ashobora kuyigerera mu kebo yamugereyemo igihe yamwangaga nk’uhagarariye u Bufaransa mu Rwanda.
Marc Matabaro
Rwiza News
Ku ngoma ya cyami hari abitwaga abiru n’abamotsi, bose nta n’umwe washoboye guhanurira umwami ibigiye kumubaho ngo byibuze yitwararike aveho asize amateka meza.
Ku ngoma za repubulika zabanjirije iyi turimo, habayeho abacengezamatwara y’abategetsi ariko nta n’umwe washoboye guhanurira abo bategetsi ibigiye kubabaho ngo byibuze bitwararike barebe uko babyikuramo neza.
Kuri iyi ngoma mpotozi ya Kagame, intore ze zikomeje kumuroha zimubeshya ko nta mpinduramatwara ishoboka muri iki gihugu.
Aya mateka yakagombye kwigisha intore na shebuja wazo:
- Kayibanda ati: « Ngaho n’ubwo bukiga bwibeshya ngo bugiye gukora coup d’état nibuyikore turebe ». Aya magambo Perezida Kayibanda Grégoire yayavugiye kuri stade Nyamirambo ku wa 01/07/1973 twibuka isabukuru ya 11 y’ubwigenge. Ku wa 05/07/1973 Habyarimana w’umukiga yahise amuhirika.
Habyarimana ati: « Ndi Ikinani cyananiye abagome n’abagambanyi ». Aya magambo Habyarimana yayavugiye muri mitingi ya MRND sinibuka itariki. Bwarakeye Kagame amuhanura mu ndege ku wa 06/04/1994 ibye birangirira aho.
Kagame ati: « Coup d’état ntishoboka mu Rwanda kuko tutakiri mu bihe bya kera. Intore amashyi ngo kaci kaci. Nagiraga ngo mbabwire ko ahubwo igihe tugezemo aricyo gihe cyoroshye mu guhirika ubutegetsi bwose bw’igitugu. None se ko mubona aho ibintu bigeze, hari ubwo mwigeze mwumva abategetsi b’u Rwanda babanjirije Kagame banengwa bene aka kageni? Ngo coup d’état ntishoboka? Kandi yararangiye kera? (Ikorana buhanga sha!!!) Hasigaye gusa kuyishyira mu bikorwa.
Ngaho intore mukomeze kucyatsa nk’interahamwe igihe zari zigeze i Gitarama zihunga.
Gahondogo we imana yarabavumye umunsi mwica inzirakarengane. Ahasigaye mukomeze mwitere ijeki ngo u Rwanda rugiye kuba nka Tuniziya. Urubyiruko rwacu rurareze, si ziriya nterahamwe zanyu!!!!! Niba ari ubwo busaza muzashyira mu mihanda, tubabwira iki, buzagwa mu nzira ntaho buragera. Amagambo uvuga n’ayuwavumwe na Rurema!!!!! Urwa Gasabo rudadiye, Kagame ni RUDASUMBWA, arinzwe n’imana, nimupima muzatsindwa.
u Mwungeriwanyankaka we, nanjye nabaye ho inkotanyi, ndetse mpamya ko Rwahama na Kagame na Bingira na Gumisiriza n’ababafashaga abahutu bishe bangana n’abatutsi bishwe n’abahezanguni-hutu muli genocide. Kayonga we imirambo y’abagogwe yagaritse nyuma yo gushimuta inka zabo azayibazwa n’Imana yonyine kuko Nkunda wari kurengera benewabo ali mu mazi abira. Kayonga na Mubarak Muganga da! uretse ko Kayumba na Jack Nziza nabo atari shyashya. Aliko Kayonga yishe aba rescape muli Kigali, nyuma intambara irangiye yirara mu bagogwe arabaga ye!!!! inka aratwara! aliko bulya arakama abana be bakayanywa akagera mu nda? yewe! Aliko ko numva ngo mu nkotanyi habamo abagogwe, no mu barinda Paul bite byabo?? ko ntacyo bibwira, aho amaraso ya benewabo ntibabona ko bagomba kuyabaza? Kayonga na Kagame birengeje umugogwe karahava!! Ababashinja turahari. Kayonga Kagame na Generali Nzaramba, umu rescape w’i Kigali n’ahandi bazababazwa? ababihagazeho turahari, ikidutindiye n’imanza zabo gusa ubundi tugashinja. Gusa nibitinda meane rutagambwa Paul aratwirenza twese. Isi yose rero ngo Abahutu bamaze abatutsi! yewe? Abahutu b’intagondwa bishe nka 85% kugeza 90% by’umututsi wazie genocide, naho Kagame n’ingabo ze zirenza nka 10% cg + by’umututsi waguye mu bihe bya genocide tutabariyemo aba nyuma yayo Kagame agomba kubazwa nta kabuza. Kuri abo Kagame we yongereyeho n’abahutu bigoye kumenya umubare wabo! Muli make Paul na FPR bishe amoko yose. Ibi tuvuga turabizi neza byaberaga mu maso yacu. Kagame na Kayonga bazi ko bitazwi, aliko tubazi nk’ababibyariye. Bajye tujye. Nziza na Dan Munyuza bo abasilikare bishe bazababazwa! tutaretse na Nyamwasa.
Aliko uhakana ko abahutu batishwe ni nde. jye ndi umututsi nabaye inyenzi, twishe abahutu benshiiii, b’inzirakarengane, nubwo n’abacu bari barapfuye. Twakoreshejwe na Paul n’abandi bicanyi nkawe. Yewe nibatangire urubanza tuzamushinja keretse natwica mbere. Twisabiye imbabazi kubera ayo mahanio twagizemo uruhare. Abatutsi b’inzirakarengane, abahutu b’inzirakarengane nemera ko bose ali abana b’u rwanda bahohotewe. Paul Kagome yirinda abahutu batishe kuko bamukoraho, akirinda abatutsi bavuga ukuri kuko bamukoraho. Ngaho.
Ndasubiza uriya wiyise ppr!
Bigaragara ko muli politiki mpuzamahanga uri umuhanga cyane namba!!!
Niba uri intore,kandi biragaragara ko uriyo ndetse y’amahembe atanu n’imirizo itatu,birakwiye ko shobuja agusubiza i Mutobo ukajya kwihugura!Niba bitabaye ibyo uzamushora mu kiziba cy’amabyi wibwiraga ko umuvuganira,maze kuzayamwuhagira bikakubera insobe!!Biteye agahinda kubona abantu nkawe aribo bavugira ingoma!!Ariko ntakundi byagenda iyo iyo ngoma yahindutse idebe rirangaye!!!
Ngo utaranigwa agaramye akeka ko ijuru riba hafi,ihangane gato,ushonje uhishiwe!!
Nkwifurije guhamiriza neza ariko witonde umugara udatakara!!!!
Mutebutsi ibi wandika ni amateshwa. Ni iterabwoba ridafite aho rishingiye. Umaze 18 ans ubyandika ntacyo byatanze. Ubumwe bw’abahutu n’abatutsi se uzigisha kurusha ubwa commission y’ubumwe ni ubuhe!!! Iyo ni langage y’ubuterahamwe ufite. Ikikubabaje ni uko mwatsinzwe, nimwongera kandi muzatsindwa. Erega nshuti yanjye tuba mu Rwanda, nushobora kuzana ibyo muri Tuniziya hano mu rwa Gasabo uzaba uri YEZU nanjye nzakujya inyuma. Uretse mwe imburamukoro mwirirwa kuri internet, abanyarwanda bibereye mu mirimo, imihanda n’iyi mburamukoro. Ibi wandika rero ni iterabwoba, imburamukoro zose nkawe niko zikora.
On s’enfoue!!! Iriya nterahamwe kazi ntacyo itubwiye. Na Sarkozy yaje kwiplia hariya mu Rugwiro. Twaramubonaga ukuntu yari humilié yicaye mu Rugwiro hamwe na Pahulo. Tumaze 18 ans tudakorana n’abafaransa ntacyo twabaye. Nibashaka ntibazagaruke. Bazabanze badushyikirize interahamwe ziryamye iwabo zatumariye abantu, nubundi kubana nabo ni ibya nyirarureshwa. Tutabonye inkunga yabo tuzayibona ahandi, abazitwingingira ni benshi. Tugomba kwiha agaciro tudasuzuguwe na rutuku!!!!!!!!!!!Si nka kera twabonaga umuzungu nk’imana.Ibintu byarahindutse please!!! Ubu turangana, tugomba kubahana, yarega agatuza tukamuhenera ariko tugakomeza gusonga mbere!!!!Interahamwe ni zo zibakeneye, barazirinze. Naho uwo mugore uzaba ureba, azadushaka ubwe!!!!!Natadushaka kandi biramureba, niwe ufite ibibazo by’amahano bene wabo ba Mitterand bakoze bicisha inzirakarengane hano mu rwa Gasabo.
Inkubisi y’amabey irayitarukiriza, kandi umwana banga niwe ukura! narababwiye ngo nta diplomatie u Rwanda ruzi muranseka, uriya Mudamu yatekerejwe kera kandi amateka mu bihugu by’i Burayi agenda yisubiramo. Reka batugire ay’ifundi yagize ibivuzo
MUTEBUTSI YANDIKIYE KABANGO ARIWE NDOLIMANA TATIEN UBA MUBUBIRIGI:
Source : http://fr.groups.yahoo.com/group/fondationbanyarwanda/
Bwana Kabango,
Kabango kuki iyi ntambara yo guhakana genocide Hutu mutabona ko mwayitsinzwe?
Muzi igihe mwayitsindiwe se?!!! Mwayitsinzwe kera cyane igihe iryo jambo gneocide hutu ryasohokaga bikamenyekana ko iyo génnocide yabaye.
Ibi ugenda ukora muri ibi bihe mufatanije n’abandi batutsi n’abahutu bamwe kuri ubu, bigaragara ko mutagira vision ireba kure. Muri make muzaguma mwigaragure mwikunenge ariko ntacyo muzahindura. N’iyo abahutu baba ntacyo bavuze mwebwe muzajya mubona murimo kurwana nayo kuko abahutu barishwe, za organisations zibavuganira nka Tubeho Twese na Rutayisire Boniface basobanuye ko ari genocide hutu ndetse n’isi yarabumvise biri mumadosiye y’isi nka USA, ONU n’ahandi hose. Bref intambara yo kwemeza genocide Hutu yararangiyeeeeeeee kera kuko uwashaka gukora ubushakashatsi yabona aho ahera kandi akabona ukuri kuko abahutu barishwe bazira icyo baricyo. Na nyuma y’imyaka magana atanu uko kuri uzagusanga. Intango yaratanzwe kugirango generations zose z’abanyarwanda n’isi zikomeze zikore kuri icyo kibazo. kandi uko bazajya babikoraho ubushakashatsi bazajya bavumbura ukundi kuri ndetse barusheho kubamerera nabi ba mwebwe muhakana uko kuri.
Ibi rero ubwira Kayijamahe ngo asabe ishyaka ryabo ribashyigikire muri uwo murongo muribeshya ntacyo bishobora guhindura. Iyo tubona ibyo murimo (mwebwe abahezanguni b’abatutsi n’abahutu mushobora kujya hamwe ) turabaseka cyaneeeeeeeee. Kuko twe intambara twayirangije keraaaaaaaaaaaaaaaaaaa. Rwose nimushaka muzagire abahutu n’uduhutu twose babaririmbire bahanike amajwi ko nta genocide hutu yabaye. Ndetse nibashaka muzajye hamwe mufatanye muri politiki maze mukubitirwe hamwe nibura nibyo byiza. Iyaba byakundaga maze abahutu n’abatutsi bavuga ko batemera genocide hutu bakajya hamwe maze bagakubitirwa rimwe intambara yarangira burundu mubanyarwanda. N’ubundi guhorana ababyina muzunga batagira musimamo muri politiki nibo bangiza u Rwanda.
Rwose iri jambo uribwire abahezanguni Tutsis bose hamwe n’abahutu babashyigikiye muri iyo gahunda.
Twebwe abatutsi n’abahutu bashyira mugaciro twamaze gutsinda intambara. ibyo murimo murwana n’intsinzi yacu turabasekaaaaaaaaaaaaaaaa cyaaaaanneeeeeeeeeee kuko isi n’amateka bizabereka ko ibi mbabwiye ari ukuri ijana ku ijana.
Icyo murimo mugaragaza ahubwo ni ubwenge buke, ntimureba kure ndetse murashuka abatutsi ndetse n’’umututsi wabumva yaba ari igicucu. Nk’ubu aho kugirango abatutsi victimes barebe uko babana n’abahutu victimes noneho mubihe by’impinduka ubwo bumwe bubatse bubafashe kwamagana abicanyi bose Hutu na Tutsi, ahubwo murimo murashuka abatutsi ngo bagume bishyire hejuru. Muri abagome gusa. igihugu mugiye kugihereza ubumwe bw’abahutu n’abatutsi b’abicanyi bashobora kuzarwana inkundura birengera kandi mumenye ko umuhutu victime n’umututsi victimes badashobora kubyungukiramo. Abicanyi hutu na Tutsi iyo bahuye bagira ubumwe ariko abatutsi victimes na Hutu victimes mubabuza kugira ubumwe kubera umwirato n’ubucucu kuburyo muzongera mugasenya u Rwanda. mumenye ko habaye akavuyo ari abahutu ari n’abatutsi bose babigwamo.
Ese muziko muminsi mike iriya gouvernement ibashuka tuzaba twayirambitse hasi. Noneho abahezanguni Hutu na Tutsis muzongera kwihisha he? Mukeka ko se abatutsi mushuka bazagenera abahutu bikunde ?? Muribeshya kuko bazaba batakiri en position de force. Ari umututsi cyangwa umuhutu ntambaraga bazaba bafite zo kuba umwe yagenera undi.
Mwe muri ibigoryi ahubwo. Muramutse muri inyaryenge ahubwo mwakwihutisha ibana ry’umuhutu n’umututsi neza vuba na bwangu ijuru ritarabagwira. Tuniziya y’u Rwanda irakomanga kumuryango wanyu kandi rwose ntakizayibuza kubaho kuko mwabikije muri banki y’agahinda k’abanyarwanda Hutu na Tutsi mugomba gusarura. ubucamanza bw’isi nabwo burakomanga iwanyu, Amacakubiri abarimo nayo arakomanga, isi nayo irimo irabigizayo yanga kubakora muntoki kuko muranduye. Muri make ntacyo mufite uretse ivogonyo ry’ubwenge buke ritagize icyo ribunguye. Ukemura ikibazo ari en position de force ntabwo ari kimwe n’ugikemura atakamba. Mwebwe abatutsi extremistes n’abahutu babashyigikiye, mwahawe amahirwe muyapfusa ubusa muzabaho mwicuza ibihe byose kuko abanyarwanda hutu na tutsi bashyira mugaciro bazabishyuza uburyo mwangije igihugu musumbanya n’abanyarwanda.
20/05/2012
MUTEBUTSI
http://fr.groups.yahoo.com/group/fondationbanyarwanda/
Let see if she can change things
Iyinkuru ninziza pe!