Archive pour avril, 2012

Terror and Persecution Continue in Rwanda

The Rwandan Dream Initiative
L’Initiative du Rêve rwandais
RDI-Rwanda Rwiza

Terror and Persecution Continue in Rwanda

Quebec, April 30th, 2012-Ten leaders and partisans of Parti socialiste (PS-Imberakuri) were arrested on April 29th, 2012 in Kigali and are currently detained at Nyamirambo Police station. They are being charged with the now overplayed and trivialized crimes of «endangering state security and inciting public disobedience». Reliable sources indicate that other leaders, including the Vice-President of the party, Alexis Bakunzibake, are in the hiding due to police manhunt.

The PS-Imberakuri leaders and well-wishers gathered on Sunday in a family ambiance in moral support to the mother of the party’s founder President Bernard Ntaganda. The latter is serving a four-year prison term, which had been confirmed by the Rwandan Supreme Court earlier on April 27th, 2012.

The Rwandan Dream Initiative [RDI-Rwanda Rwiza] denounces the Kigali authoritarian regime that continues to use terror and persecution in a bid to silence the opposition. The Sunday’s arrest and the continuing manhunt are another proof that President Paul Kagame’s Government has no respect for universal freedoms and would even pretext any reason to violate people’s privacy.
RDI-Rwanda Rwiza joins other opposition forces, Rwandan citizens as well as the International Community, to voice outrage over arbitrary arrests and sentences against political critics in Rwanda. With recent life incarceration verdict against PDP’s Deo Mushayidi and FDU’s Victoire Ingabire, the World needs no other demonstration that there is no political space in General Kagame’s country.

RDI-Rwanda Rwiza leadership seizes this opportunity to reassert its commitment to peaceful change and call the Rwandan Government for dialogue with the opposition, yet the liberation of all political prisoners must be conditional to that move.

Contact : Ismaïl Mbonigaba
mbonigaba@gmail.com
Phone : 1-418-655 4970

ISHYAKA PS IMBERAKURI RIRATABAZA!

ISHYAKA PS IMBERAKURI RIRATABAZA! Imberakuli

 

ITANGAZO RIGENEWE ABANYAMAKURU N° 10/P.S.IMB/012

Nk’uko twatangiye kubibamenyesha kuva ejo kuwa 29/04/2012, igipolisi cya leta ya Kigali cyagabye igitero mu rugo rwa Me Bernard NTAGANDA, Umuyobozi w’ishyaka ry’IMBERAKURI riharanira imibereho myiza. Ibyo bikaba byabaye mu gihe abayobozi b’ishyaka mu rwego rw’igihugu no mu rwego rw’umujyi wa Kigali bari bagiye gusura no gufata mu mugongo Mama wa Me Bernard NTAGANDA nyuma y’aho Urukiko rw’Ikirenga rwongeye gushimangira kuwa 27/04/2012 icyemezo cy’urukiko rukuru rwa Kigali cyogufunga Me Bernard NTAGANDA imyaka ine azira gusa gushinga ishyaka ryiyemeje kudakorera mu kwaha kwa FPR.

Icyo gitero cyari kigizwe n’abapolisi benshi baje mu modoka enye (pandagali eshatu na Land Cruiser) ku gicamunsi, babanza kugota urugo mu gihe kigera ku masaha abili (2). Nyuma niho baje kwinjira ku ngufu batwara abantu bose bagera ku icumi (10) basanze mu rugo, uretse mama wa Me Bernard NTAGANDA wenyine. Muri abo bantu bafashwe harimo, Madamu Béatrice SINYIGENGA, Visi- Perezida wa Kabiri w’Ishyaka, Madamazela Marie Chantal MUKARUREMA, Umubitsi wa PSI akaba yaraherutse kunyerezwa na Polisi mu ntangiriro z’ukwezi kwa kabiri 2012, Bwana Protais NIYITEGEKA, Umunyamabanga uhoraho w’ishyaka, Bwana Jean Claude NDAMIRA, Perezida w’Ishyaka PSI mu mugi wa Kigali, Bwana Jean de la Croix TWAHIRWA, Visi – Perezida w’Ishyaka PSI mu mugi wa Kigali, Bwana Denys MPAKANIYE, Umubitsi w’Ishyaka mu mugi wa Kigali na Bwana James NIGIRENTE, Ushinzwe Ubukangurambaga mu mugi wa Kigali.

Nyuma y’aho ishyaka ritabalije aba bayobozi, nk’uko bisanzwe, ubushinjacyaha bwihutiye gucura ibinyoma kugeza aho umuyobozi wa polisi yatangaje ko ngo bagabye icyo gitero ngo ari uko mama wa Me Bernard NTAGANDA abatabaje. Umuvugizi wa polisi yakomeje avuga ko ngo : « Baregwa kuvogera urugo rw’umukecuru nyina wa Ntaganda Bernard utuye mu murenge wa Nyakabanda. Mu byo abo batawe muri yombi bafatanywe harimo inyandiko zishishikariza abantu amacakubiri no kwigomeka ku butegetsi buriho. ».Amakuru atugezeho mu kanya aratumenyesha ko polisi yongeye gutera kwa mama wa Me Bernard NTAGANDA, tukaba tutaramenya neza ibyo balimo, ikaba kandi ikomeje gushakisha uruhindu Bwana Alexis BAKUNZIBAKE, visi prezida wa mbere w’ishyaka hamwe n’umunyamabanga mukuru w’ishyaka.

Ikinyoma nk’iki kiramenyerewe kandi kigaragaza isura y’aho ubutegetsi bw’igitugu bugeze. Nk’uko tutahwemye kubitangaza no kubigaragaza, nta na limwe abahagurukiye impinduka ya demukrasi mu mahoro bacibwa intege n’iterabwoba nk’iri, ahubwo, bidutera imbaraga. Leta ya FPR yali ikwiye kubona vuba ko guha agahenge n’urubuga rugaragara abatavuga rumwe nayo bili mbere na mbere mu nyungu zayo. Ingero ni nyinshi ntituzitindaho. Ishyaka ry’IMBERAKURI rirasaba leta ya Kigali guhita ifungura bidatinze abayobozi baryo kandi nta yandi mananiza.

Bikorewe i Kigali kuwa 30/04/2012

Alexis BAKUNZIBAKE
Visi prezida wa mbere

Munyarwanda, itandukanye na FPR cyangwa uyigumemo ubutazavamo!

Munyarwanda, itandukanye na FPR cyangwa uyigumemo ubutazavamo! ingabire-2Madame Ingabire yabereye benshi igitambo, ariko icyo gitambo cyeretse abagishidikanya bose ukuri: FPR nta garuriro!

Imyaka ibiri irarenga umukuru w’ishyaka FDU Inkingi afashe icyemezo cyo kujya mu Rwanda, aho yashakaga guhatanira amatora y’umukuru w’igihugu ku buryo bwa demokarasi. Madame Victoire Ingabire Umuhoza ubwo afashe indege akajya mu Rwanda ntiyari ayobewe akaga kamutegereje mu Rwanda nk’umuntu usaba demokarasi. Mu binyamakuru byo muri Rhenanie Palatinat ubwo Madame Ingabire Umuhoza asuye abaterankunga ahitwa i Trèves, ntibabuze kumubaza icyo atekereza aboyoboye u Rwanda muri iki gihe bazamukorera ageze mu Rwanda. Madame Ingabire ntiyazuyaje, yasubije ko abona bazashaka uburyo bamugerekaho ibirego bya nyirarureshwa kugira ngo bamufunge nk’uko byabaye ku bandi banshi barose ko demokarasi yashoboka mu Rwanda rwa FPR. Ariko ubwo icyo cyama kibwira ushaka demokarasi ngo naze afatanye n’abandi kurwubaka, Madame Ingabire yiyemeje gutanga „umugabo w’icyenda“ kugirango yerekane neza ko amagambo y’ikinyoma yaranze ubutegetsi bw’inkotanyi kuva zabaho atigeze arekeraho. Madame Ingabire rero yagiye mu Rwanda atayobowe ubutegetsi asanze ubwo ari bwo, ariko yiyemeza kwitanga kugira ngo abe intangamugabo ko leta ya FPR itemera nyine kandi itazigera yemera na rimwe demokarasi.

Ku itariki ya 16 Mata uyu mwaka, niho Madame Ingabire yafashe icyemezo cyo kutazongera kwitaba inkiko z’ U Rwanda zamuburanishaga urw’amahugu, akaba yaraboneyeho gutangaza ko icyizere cyose yari afitiye ubutabera bw’u Rwanda cyayoyotse. (Niba hari icyo yigeze azigirira!). Madame Ingabire ahagarariye imbaga nini y’abanyarwanda itegereje ko habaho imihindukire mu mitegekere amaso akaba yaraheze mu kirere. Mu by’ukuri, ijambo rya Madame Ingabire aho agira iti „icyizere cyose ku butabera bwa FPR kirayoyotse“, ni ijambo umunyarwanda aha ava akagera ubu yagomye gufata nk’ihame. Nta butabera bubaho ku ngoma ya FPR, nta n’ubuzigera bibaho.Uwaba akishuka -dore ko bahari wagira barabaroze- akure y’amaso. FPR nta garuriro, uriho ayisanga muri iki gihe yakagombye kwibaza niba nta kintu abuze mu mutwe. Inzira ya demokarasi ku ngoma ya FPR ntishoboka. Ushaka indi gihamya y’icyizere itari Madame Ingabire, ntayo ateze kubona.

Igihe kirageze rero ngo uwibeshya akomeze kwibeshya, n’ushaka kwirenganura abishyire mu bikorwa! Igihe ni iki kandi ngo utarabona FPR icyo ari cyo nawe akomeze ubuhumyi bwe. Bityo mu minsi ije, niba abakomeza kwibeshya batisubiyeho ubu, ibyo kwakira no kuvugira abahunze ingoma ya FPR kandi bari barabwiwe nabyo bigomba kurangira, kandi ukorana nayo agahanwa by’intangarugero.

1. Abaharanira kubohoza u Rwanda bakwiye kurangiza igihe cy’imbabazi ku bakorana na FPR babizi babishaka.

Muri iyi minsi impaka ni nyishi mu banyapolitiki baharanira ko ibintu bihinduka mu gihugu bazwi ku izina rya Oppozisiyo. Buri wese aragerageza kwishyira aheza yerekana ko ariwe ukwiye kuyobora abanyarwanda. N’ubwo ibyo gushyira mu bikorwa uburyo bwo kuvana abanyarwanda ku ngoyi bisa n’ibikiri mu nzoz i, ariko impaka zo kuyobora u Rwanda zo urasanga zirimbanyije. Dukurikiye amateka yabaye mu Rwanda mu gihe cya vuba, birakomeye kumenya muri izo mpaka ushobora kugaragaza ko ari umwere, n’undi ushobora kwiha uburenganzira bwo gushyira abandi mu gitebo cy’abatagomba kugira uruhare muri politiki y’ U Rwanda mu gihe kizaza!

Impaka ziriho muri iyi minsi mu kwibaza ushobora kugirirwa icyizere n’abanyarwanda uzisanga mu bashyigikiye uwahoze ari Ministri w’intebe mu Rwanda ariwe Faustin Twagiramungu, akaba abiterwamo inkunga ikomeye n’ikinyamakuru gikorera kuri internet cya leprophete.fr. Dukurikije ibitangazwa, twibajije cyane niba Twagiramungu Faustin ariwe koko wagirirwa icyizere n’abanyarwanda. Ibyo aribyo byose ukurikije ibitekerezo bitangwa hirya no hino, Twagiramungu Faustin wakunze kwigaragaza nk’umuntu ufite ibiganza byera mu maso y’abanyarwanda, birakomeye cyane kugira ngo abo banyarwanda bo bamuhe icyizere, kuko ibyo biganza byera niba yabigira tuvuge mu kibazo cyerekeye genocide yakorewe abatutsi, birakomeye cyane kugira ngo abahutu bibasiwe n’ubwicanyi bwa FPR bo icyo cyizere bakimuhe. Ikibazo rero nticyoroshye nk’uko bamwe babikeka. Ese impaka zidindiza consensus politique mu banyarwanda ziteye zite? Reka tugerageze kuzishyira muri ibi bice bikurikira:

-Hari basanga abakoranye bya hafi na FPR (bayihozemo) nta cyizere na gito bagomba kugirirwa.

Ibitekerezo byibasiye abahoze ari abayoboke ba FPR urabisanga muri iki gihe nk’uko twabikojeho mu ruhande rushyigikiye Twagiramungu Faustin. Uyu mugabo nk’uko bizwi, yashyigikiye cyane mu myaka yashize FPR, ariko akaba yarinangiye kuyinjiramo nk’uko benshi babigenza kugira ngo bakorane nayo. Ibyo rero bituma Twagiramugu wagize akanya ko kwiteregeza FPR ku buryo bwa hafi bitewe no gukorana nayo ariko yirinda kuyinjiramo, atihanganira na gato abantu babaye muri FPR nyirizina. Faustin Twagiramungu n’abamushyigikiye bemeza ko ababaye muri FPR bikomeye kwemeza koko ko bayivuyemo, bityo ko biyemeje kureka systeme yayo kimwe no gufatanya n’abandi banyarwanda nta buryarya. Abari kumwe na Twagiramungu bakaba gutyo batajya imbizi na gato n’abahoze ari aba FPR, kandi impamvu batanga hari igihe yumvikana, aho bagira bati twashutswe rimwe ariko ntituzashukwa bwa kabiri. Birakomeye cyane rero kugira ngo Twagiramungu yumvikane n’abahoze bari muri FPR, aribo ba Theogene Rudasingwa, Kayumba Nyamwasa n’abandi.

-Hari abasanga abantu bakoranye bya hafi n’ubutegetsi bwa Habyarimana nta cyizere bagomba guhabwa.

Mu bibasiye na none abantu baba barabaye hafi y’ubutegetsi bwa Habyarimana, umuntu abasanga nanone cyane cyane mu bashyigikiye Faustin Twagiramungu. Abo bashyira imbere igitekerezo ko iyo inkubiri ya demokarasi igikomeza uko byari mbere y’itariki ya 6 Mata (Ihanurwa ry’indege ya Habyarimana), ko ibintu bitaba byarageze aho byageze. Abo basanga amashyaka yiyise „hutu power“ ari mu yatumye ibibazo bikomera mu gihugu. Ese koko iyo iyi „hutu power“ itavuka, FPR yari kwibuza kwica Habyarima, bityo ntihabeho gennocide? FPR yishye Gapyisi, ikica Gatabazi n’abandi banyapolitki baharaniraga demokarasi, ni iki cyerekana ko n’iyo hatabaho „hutu power“ itari gukomeza intego zayo? Kwemeza ko iyo hutu power itavuka inkubiri ya demokarasi yari kugera ku ntego, byaba bibaye kongera kwibeshya kuri FPR bwa kabiri, yo yagaragaje igihe cyose ko itari igamije na gato ubutegetsi busangiwe. Iyo FPR ikiba koko igamije ubutegetsi busangiwe, ntiba yarateye ishoti Twagiramungu na bagenzi bagaragaza ngo ko ibiganza byabo byera de ku kibazo cya genocide y’abatutsi. Iyo witegereje ahubwo ko ubu FPR ariyo iri kwiyegereza abahoranye na Habyarimana (abo bakunze kwita abanyakazu), byerekana ko ibyo by’inkubiri ya demokarasi Twagiramgu na bagenzi be bahataniraga ntacyo byari biyibwiye na gato. Ikibazo rero cy’abagira nyirabayazana y’ibibazo abashinze hutu power bigaragara ko ari ukushakira umuti w’ibibazo aho utari. Ndetse witegereje wasanga abahoze ari hutu power aribo bagira agaciro mu maso y’abahutu bibasiwe na FPR kurenza uko bagaha Twagiramugnu n’abamushyigikiye.

-Hari abasanga Faustin Twagiramungu n’abamushyigikiye aribo nyirabayazana w’ibibazo bikomeye birimo gutsindwa na FPR.

Ababibona gutyo ubasanga mu bahoze bashyigikiye Habyarimana, ukabasanga na none mu bahoze ari Inkotanyi muri FPR biganje cyane muri RNC. Abahoze muri FPR berekana ku buryo bwumvikana ko icyo cyama cyitabaje amashyaka kikayashuka kigamije guca abantu mo ibice kugira ngo kigere ku butegetsi. Ni kimwe n’abahoze bashyigikiye Habyarimana cyangwa abo twavuga ko ntacyo bapfa nawe. Bagaragaza neza uburyo abitabiriye inkundura ya demokarasi batarebye kure, inyungu z’igihugu bakazitera umugongo, bagashyigikira FPR mu buswa bwinshi mu rwego rwa politiki. Kuri abo bose, abitabiriye amashyaka bashyigikira FPR (bazwi ku izina ry’amajyojyi), bagombye kuza ku mwanya wa kabiri nyuma ya FPR mu kuba mubateje ibibazo mu gihugu. Impamvu yo kwitwaza ngo abayobozi b’amashyaka nka Twagiramungu ntacyo bari cyo ntihagije, kuko guvernoma y’inzibacyuho amashyaka yabo yari agize niyo yatzinzwe igihe indege ya Habyarimana ihanuwe. Bityo nta mpamvu yo kuvuga ngo Habyarimana niwe wategekaga kandi hariho leta y’inzibacyuho irimo amashyaka menshi. Abayobozi b’ayo mashyaka rero babishaka batabishaka bagombye kwemera uruhare rwabo, kuko uyoboye ishyaka aba ayoboye aba ari abanyarwanda bakurikiza umurongo we wa politiki kugera no muri guvernoma.

-Hari abasanga impaka ku ruhare rwa buri wese zikwiye kuvaho abantu bagahangana n’umwanzi umwe ariwe FPR iyobowe na Prezida Kagame.

Uwo murongo w’ibitekerezo niwo usangana abahoze bari muri FPR bibumbiye cyane cyane muri RNC kimwe n’amashyaka bashyigikiranye, n’ubwo ku rundi ruhande usanga batagirira icyezere na none Faustin Twagiramungu n’abamushyigikiye. Impamvu ishyirwa imbere cyane cyane mu kwishisha Twagirmungu n’abo bari kumwe, usanga ari ikintu kimuranga kimeze nko gukomera kuri ideologie ya Parmehutu yaranze abarwanashyaka b’ibanze ba repubulika. Kurwana inkundura ireba mbere na mbere abahutu, hakaba abasanga icyo gihe cyararenze cyo guharanira ibohozwa ry’abantu bamwe. N’ubwo biboneka ko FPR yibasiye ku buryo by’umwihariko abahutu, ariko abagerageza kureba kure basanga FPR ari icyama cyibasiye abanyarwanda muri rusange.

Tukiri kuri iyo ngingo, umuntu yakwanzura yibaza iki kibazo: Ari umuntu wabaye muri FPR ari n’uwakoranye na FPR agatuma igera ku ntego zayo mbisha, ninde ukwiye kuryozwa ibyabaye kurusha undi? Hari abagira bati abantu bagomba gushyira ku munzani, bakabona ko kuba muri FPR aribyo bifite ingaruka nyinshi. Ibyo ariko ntibivanamo ko abashyigikiranye na FPR bayifashije kugera ku ntego zayo zo gushyira ku ngoyi abanyarwanda. Bityo Umwanzi (ennemi) n’umugambanyi (traitre), ntibakagombye guhabwa ibihano bimwe? Icyo rero abantu bari bakwiye gushyira imbere ni iki (byibuze ku barwanya FPR), kwemera amakosa yakozwe, ubundi hakabaho gutangira bushya no gutahiriza umugozi umwe. Gusa igikwiye nabwo ni uko nyuma yo kwiyemeza gutahiriza umugozi umwe hakwiye gucibwa umurongo ntarenga. Bityo umuntu kugeza ubu utarabona icyo FPR aricyo agafatwa nawe nk’uwo abandi bagomba kurwanya. Ibyo byaba nyuma y’amasezerano y’ubufatanye agomba kuva mu mishyikirano y’ubwumvikane yagirwa n’abahuriye ku ntego yo kurwanya FPR. Hanyuma uwaba asigaye atemeye ayo masezerano agafatwa nk’ugomba kurwanyirizwa hamwe na FPR.

2. Mu mashyaka y’abanyarwanda arwanya FPR ubu byifashe bite?

Amashyaka y’abanyarwanda arwanya FPR urebye ubu amaze kwisobanura, n’ubwo hakiriho ingorane z’impaka zididindiza byinshi nk’uko twabivuzeho ku ngingo ibanza. Ibyo biratuma inzira ya revolusiyo ishyizwe imbere mu kugobotora abaturage ingoyi bariho ikomeje nayo kuba mu magambo gusa. Nta gikorwa gifatika kugeza ubu kigaragaza ko hari igitutu gishyizwe kuri Kagame n’abamukurikiye. Nyuma y’uko Ingabire Victoire agiriye mu gihugu imbere, kuri ubu ubona hariho ubushake mu mashyaka akorera imbere mu gihugu, ariko ibikorwa byo kubatoteza, kubahohotera no kubafunga bya hato na hato, bigaragaza ko bigenda birushaho kubaca intege. Muri rusange usanga abitabiriye amashyaka ari imbere mu gihugu ( FDU ya Victoire Ingabire na PSI Imberakuri ya Ntaganda Bernard), bategereje ko habaho kubatera ingabo mu bitugu biturutse mu banyapolitki bari hanze, kugira ngo revolusiyo ifate koko intumero ikwiye. Ariko rero amacakubiri ari mu bari hanze nayo akarushaho ahubwo kuba yagaragara nk’urucantege. Hari bimenyetso nyamara bigaragaza ko amacakubiri aba mu banyapoliti ubu agenda agana iherezo.

Kugeza ubu hari hariho ikibazo gikomeye mu banyapolitiki bashaka impinduka mu Rwanda, icyo kibazo kikaba cyari gishingiye mu gutatanya imbaraga kudasobanutse. Biramahire ko ukutavuga rumwe kw’abanyapoliti kwakomezaga kudindiza ubushake bwa rubanda bwo kwibohora ubu kugenda kuvaho. N’ubwo byajyaga kuba byiza amashyaka yose abashize kugira urwego ruyahuza kandi agahurira ku mugambi umwe wo kuboza rubanda mu menyo ya FPR, ariko uko biri kose kugeza ubu bipfa kuruta ubusa. Ubwo kera wasangaga ibice bitabarika mu baharanira impinduka mu Rwanda, kugeza ubu urasanga amashyaka yaragerageje kwibumbira mu bice bibiri by’ingenzi:

a. Igice kimwe kiboneka mu banyapolitiki bashaka impinduka, ni igice nyine kigizwe n’amashyaka yibumbiye iruhande rw’uwahoze ari Ministri w’intebe w’u Rwanda, Bwana Twagiramungu Faustin. Uretse ishyaka rya Twagiramungu RDI, hari andi mashyaka ubu yiyemeje kugendera hamwe nawe mu nzira yifuje kunyura mu gutabara igihugu. Icyo umuntu abona muru rusange, ni uko icyo gice kiganjemo abantu baharaniye cyane demokarasi mu gihugu mu gihe cy’amashyaka menshi y’intangiriro ya za 90, kandi bakaba n’ubu badashaka gutezuka kuri iyo ntego. Ikindi kandi abari muri icyo gice, bazwi nk’abantu bataregwa ibyaha by’ubwicanyi bwibasiye abanyarwanda (directement). Bityo bafite amahirwe menshi yo kwemerwa cyane cyane mu maso y’abanyamahanga. Inconvenient icyo gice gifite, ni uko kirimo na none abantu bagiye bagwa mu mutego w’ubushukanyi wa FPR, ku buryo ibyo bishobora kubabera imbogamizi ikomeye yo kwemerwa n’abanyarwanda ubwabo muri rusange. Hari n’ikindi kigaragara muri icyo gice cy’abanyapolitki, ni uko basa n’abafite ubushake bwo kwitaza abandi banyapolitiki bahoze ari abayoboke ba FPR nyirizina. Impamvu yo kwishisha abo bahoze ari Inkotanyi babisobanura ko ari ukwirinda kugwa mu mutego w’inkotanyi bwa kabiri, ariko nta kimenyetso gifatika abo banyapolitki batanga cyakwemeza koko ko abahoze ari Inkotanyi batazivuyemo n’umutima wose. Uko kwishisha abahoze ari Inkotanyi ni imbogamizi ikomeye ituma abarwanya FPR badashobora kugira Front commun yo guhanganiramo nk’uko bamwe babyifuza.

b. Igice cya kabiri cy’abanyapolitiki kigizwe ahanini n’abayoboke ba FDU Inkingi iyobowe na Victiore Ingabire Umuhoza, uruhande ubu bita urwa Nkiko Nsengimana ariko rukaba rufite n’ishami rya FDU ikorera mu Rwanda ikaba yarahashinzwe na Madame Ingabire. Urwo rihande rwa FDU bivugwa ko rwiganjemo birumbivkana abahoze ari RDR, ni ukuvuga ko biganjemo cyane cyane abahoze bashyigikiye Nyakwigendera Prezida Habyarimana, tutibagiwe nabwo birumvikana n’abayoboke bashya ubu bari mu gihugu imbere. Abo bagize uruhande rumwe rwa FDU urwego rukorera ku mugaragaro mu gihugu imbere byo ni nk’akarusho bafite ku yandi mashyaka akorera hanze, ibyo bikaba ari nk’imbuto nziza yaturutse ku gikorwa cy’ubutwari cya Madame Inngabire. Urwo ruhande rwa FDU rero ninarwo rwiyemeje gufatanya n’abahoze ari Inkotanyi bakazivamo babarizwa muri RNC, ibyo bikaba biteje ikibazo cy’imikoranire n’ikindi gice kimwe cy’abanyapolitiki cyavuzwe haruguru. Uko gufatanya kandi n’abahoze ari Inkotanyi kwabaye n’ intandaro y’amacakubiri yabaye muri FDU n’ubu bitoroshye kubonera umuti. Avantage ikomeye abari kuri urwo ruhande rwa FDU bafite, ni uko bashobra kugirirwa icyizere n’abanyarwanda benshi bashobora kubaha credibilite kubwo kutigera bwagwa na rimwe mu mitego y’Inkotanyi, biturutse kandi no ku butwari bumaze kwemerwa na bose bw’umuteagarugori Ingabire Umuhoza. Icyakora Inconvenient yabo nanone, ni iterwa n’ubufatanye n’abo bahoze muri FPR, ndetse bamwe nka Kayumba Nyamwasa bakaba bavugwaho ubwicanyi bwibasiye inyokomuntu. Icyakora abo ku ku ruhande rwa RNC bafatanyije na FDU, bahabwa nanone n’abantu benshi icyizere, ku mpamvu y’uko bagaragaje ko bashoboye kukangaranya FPR na Kagame kurenza abandi bose babigerageje. Ibyo bituma hari abanyarwanda batari bake biyemeje no kubabarira ibyaha byibasiye abantu baba barakoze mu myaka yashize. Ikindi kandi kwitandukanya kwabo n’Inkotanyi bahozemo bigaragara nk’ubutwari. Bazi FPR kurusha benshi bitwa ko bakoranye nayo ariko bagatandukana mu kimwaro. Bityo abo muri RNC batanga icyizere ko bashobora kwerekana uburyo nyabwo bwo guhagana n’Inkotanyi kimwe no kwirinda imitego yazo.

3. Igihe cyo gukorera politiki i Burayi nikirangire…

Hari bamwe mu barangaje imbere amashyaka ya politiki basanga iby’amashyaka bikwiye kuvaho muri Opozisiyo, abantu bagakora umutwe rukumbi wo kurwanya FPR. Abatekereza batyo cyane cyane ni abayoboye RNC, basanga gutatanya imbaraga aricyo kintu gikomeye kidindiza revolusiyo. Abayoboye RNC babivuga bahereye kuri experience yabo yo muri FPR. Kuri bo kandi FPR ntiyashoboraga kurwana ngo itsinde iyo ikiba ikirangwa n’amashyaka anyuranye. Icyo umutu yakwibaza kuri iyi position ni iki : Ese koko RPF hari ahantu ishobora kubera urugero abantu ? Ibyo aribyo byose abayoboye RNC bavuga ibyo, babivuga bazi icyo bahereyeho : Kunga ubumwe butajegajega niyo ntandaro yo kugira imbaraga. Gutatanya imbaraga buri wese akurura yishyira ntibishobora kugeza abibohora ku ntego. Byanze bikunze rero amashyaka arwanya FPR afite defi ikomeye yo kugera ku bumwe, byaba biyananiye revolusiyo iteganwa ikaba ipfubye.

Byagenda bite rero kugira ngo habeho ubumwe hatiyibagijwe amashyaka abantu bibumbiyemo bakomeza kugaragaza ko amashyaka menshi ariyo nkingi ya demokarasi ? Inama zaratanzwe kenshi z’uburyo ubumwe bushobora kubaho amashyaka atirangagijwe. Muri Oposizisiyo hagombye kubaho Gouvernement parallère kuri FPR, iyo ikaba ishinzwe revolusiyo mu gusubiza igihugu n’abanegihugu ukwishyira ukizana. Comite de salut national na Conseil national de Transition n’ibindi bisa nk’ibyo byagiye bibaho mu bihugu byinshi bikora revolusiyo ariko hatirengagijwe amashyaka menshi. Inama ngarukiragihugu ishyirwaho ihagarariwemo n’abayoboye Societe civile kimwe n’abahagarariye amashyaka. Kugira ngo Demokorasi itabangamirwa, habaho amatora ari muri transparence, abo bahagarariye imiryango n’amashyaka bagatora umuyobozi wa politki, uyu nawe agashyiraho abafasha be, bakarangaza revolusiyo imbere ariko bagenzurwa cyane n’ Inama yabashyizeho. Abagize inama nkuru kandi bashishikariza abo bahagarariye kwitabira amabwirza y’abayobozi agenga revolusiyo. Ni igikorwa nk’iki nk’uko byakunze kuganirwaho gikwiye mu gushyira mu bikorwa revolusiyo nyarwanda.

Aha ngaha bikumvikana ko hamaze kubaho organisation nziza, igihe cyo gukorera politiki i Burayi cyagombye guhita kirangira. Ntabwo abayoboye bakwizeza abaturage kubafasha mu gihe baba bakicaye i Burayi aho bari mu Buhungiro. Ubuyobozi bwashyirwaho bugomba byanze bikunze kuba hafi y’abaturage, kuko nta revolusiyo ikorerwa ikantarange ibyo ntaho byigeze biba. Birasaba rero ko hatorwa abayobozi ba revolusiyo barangwa koko n’ubwitange, ku buryo batatinya kujya hafi y’abo basabwa gufasha kwibohora.

Umwanzuro

Abanyarwanda bakomeje kwihangana cyane, bagira bati none hazaboneka uburyo bwo kumvisha izi nkotanyi ko zakunamura icumu zigaha amahoro abanyagihugu. Ntako batagize abanyapolitiki banyuranye, ndetse bageze n’aho kwemera gutukwa n’abasangiragihugu babashinja ubugambanyi. Abagerageje bose byarabananiye. FPR ni inyeshyamba zakomeje kuba inyeshyamba zigeze ku butegetsi. Bimaze kugaragaza ko nta bushake Kagame n’abo ayoboye bafite bwo kureka amategeko ya kinyeshyamba ngo bahe abaturage amahoro n’uburenganzira bwabo. Nta kindi gikwiye rero gukorwa uretse kubavana ku izima. Ibyageragejwe byose byaranze, ikimenyetso kaminuza ni uguhohoterwa k’umutegarugori uzira akarengane ariwe Victoire Ingabire Umuhoza. Igihe rero cy’imbabazi gikwiye kurangira haba kubari muri FPR, haba ku biyemeje gukomeza kuyitiza umurindi. Uwumva FPR ari icyama cy’umukiro nagumane nayo arwanyirizwe hamwe nayo. Uwo azihanganire kunywa ku gikombe cyayo kuko agomba kurwanyirizwa hamwe n’icyo yahisemo, ni ukuvuga FPR ye. Uwabashije ubu kandi kuva mu nzara za FPR, akaba yarananiranywe nayo, niyakirwe mu bandi biyemeje guhangana, ababarirwe ukwibeshya kwe mu gihe cyashize. Ariko habeho kuva ubu guca umurongo ntarengwa no gusinya amasezerano yo kutazongera kugwa mu mutego wa FPR ukundi. Udahindutse muri iki gihe, yaba mu ngabo za FPR cyangwa se mu bandi bayifasha mu bikorwa byayo by’urukozasoni, yitegure kurwanyirizrwa hamwe nayo, kuko nyine revolusiyo ntawe ugomba kuyitatira, kuko aba ari bushake bwa rubanda buri gushyirwa mu bikorwa. Igihe kije rero si icyo guhereza FPR indabo, ahubwo igihe kije ni icyo kuyibwira ururimi rwumvikana hakoreshejwe n’uburyo ubwayo yahisemo (battre l’ennemi par ses propres armes).

Imana ifashe u Rwanda n’Abanyarwanda b’umutima.

Luc Benimigisha

Source: le Médiateur-Umuhuza

IMIRWANO IRAKOMEYE MURI CONGO

IMIRWANO IRAKOMEYE MURI CONGO congo-war-300x198Inkuru dukesha BBC, iravuga ko mu burasirazuba bwa Congo, ibihumbi by’abasiviri byarimo guhunga kuri iki cyumweru tariki ya 29 Mata 2012, kubera imirwano yari ikaze hagati y’ingabo za Leta ya Congo (FARDC) n’ingabo zishyigikiye Gen Bosco Ntaganda wigometse nyuma y’aho Leta ya Congo itangaje ko agomba gufatwa gashyikirizwa urukiko mpuzamahanga Mpanabyaha (ICC/CPI).

Izo ngabo zigometse ngo zashoboye gufata uduce tubiri dukomeye mu burasirazuba bwa Congo nyuma y’imirwano ikomeye yaguyemo abantu benshi.

Umuhanda uri hagati y’umujyi wa Goma n’umujyi wa Sake wuzuyemo impunzi nyinshi zihunga imirwano zikoreye utwangushye.
Abo banyekongo barahunga imirwano yari yakajije umurego umunsi wose wo ku cyumweru tariki ya 29 Mata 2012, aho abigometse kuri Leta ya Congo bashyigikiye Gen Bosco Ntaganda bashoboye gufata uduce twa Mushake na Karuba. Abo bigometse abenshi bahoze muri CNDP.

Abaturage barimo guhunga baravuga ko muri iyo mirwano haguyemo abantu benshi, abaturage b’ahitwa Sake baravuga ko bumvise urusaku rw’imbunda ziremereye nko mu birometero nk’icumi umunsi wose kugeza mu ijoro, ariko bavuga ko hari agahege mu gitondo cyo ku wa mbere tariki ya 30 Mata 2012.

Abasiviri benshi baremeza ko ibintu bimeze nabi ko bumva basubiye mu bihe by’intambara barimo hagati ya 2006 na 2008 igihe CNDP yari igiye gufata umujyi wa Goma hakabura gato.

Hari amakuru avuga ko abasirikare bakuru bo mu ngabo wa Leta ya Congo (FARDC) bategerejwe i Goma. Bikaba bishobora kuba ari ikimenyetso cy’uko ingabo za Congo zaba zitegura ibitero simusiga.

Mu minsi ishize ibihugu by’amahanga ndetse n’imiryango mpuzamahanga yari yashyize igitutu kuri Leta ya Congo iyobowe na Perezida Kabila ngo ikore uko ishoboye Gen Bosco Ntaganda afatwe ashyikirizwe urukiko Mpuzamahanga Mpanabyaha rumushakisha. Ariko ababikurikiranira hafi bemeza ko Perezida Kabila na Leta ye badafite ubushobozi bwo kuba bafata Gen Bosco Ntaganda.

Hari n’andi makuru menshi yemeza ko u Rwanda rwaba arirwo rukoresha Gen Bosco Ntaganda akaba ari narwo rufite ubushobozi bwo kumufata nk’uko rwabigenje kuri mugenzi we Gen Laurent Nkunda.

Ifatwa rya Gen Bosco Ntaganda ari muzima rishobora kutoroha kuko bivugwa ko hari amabanga menshi abitse y’abamukoreshaga cyane cyane Leta y’u Rwanda baba batifuza ko ayo mabanga yajya ku karubanda mu gihe Gen Bosco Ntaganda yajyanwa mu rukiko.

Marc Matabaro
Rwiza News

AHO LETA Y’U RWANDA NTISHAKA KURIMBURANA N’IMIZI OPPOSITION Y’IMBERE MU GIHUGU?

AHO LETA Y’U RWANDA NTISHAKA KURIMBURANA N’IMIZI OPPOSITION Y’IMBERE MU GIHUGU? membres-ps-imberakuri

Bamwe mu bayoboke ba PS IMBERAKURI

Mu minsi ishize abanyarwanda benshi bumvise inkuru zitandukanye z’ukuntu abayobozi b’amashyaka atavuga rumwe n’ubutegetsi barimo kuburagizwa mu nkiko.

Déogratias Mushayidi wa PDP-Imanzi, yakatiwe gufungwa burundu; Victoire Ingabire wa FDU-Inkingi, yasabiwe gufungwa burundu urubanza rwe ruzasomwa muri Kamena uyu mwaka; Bernard Ntaganda wa PS Imberakuri yakatiwe imyaka 4)
Ariko Leta y’u Rwanda ntabwo yagarukiye aho, mu minsi ishize hari amakuru yatugezeho agaragaza ukuntu abantu basigaye ku rugo rwa Madame Ingabire ubu nabo barimo kubiyenzaho ngo babashakeho impamvu.

Abazi imikorere ya Leta ya Kagame bazi uburyo itekinika mu kwikiza abantu no guhimbira abantu ibyaha, babona nta gihe kinini gisigaye ngo abayoboke b’amashyaka ya opposition bari mu gihugu bashyirwe mu buroko cyangwa batotezwe bikabije kugira ngo bareke ibikorwa byabo. Kuko abayobozi babo bo bashoboye kubashyira mu buroko, ariko abasigaye hanze nabo n’ikibazo kuri Leta y’u Rwanda, nta munsi ushira bamwe mu bayobozi basigaye ba FDU-Inkingi na PS Imberakuri bari mu gihugu badatangaje ibitagenda mu gihugu ku buryo bigaragara ko bakurikiranira hafi ibibera mu gihugu bakabitangaza byaba mu nyandiko, ku maradiyo y’abanyarwanda bari hanze y’igihugu cyangwa ku maradiyo n’ibinyamakuru mpuzamahanga.

Leta y’u Rwanda yashatse kwigarurira ishyaka PS Imberakuri ikoresheje bamwe mu bayoboke bake bayo nka Christine Mukabunani ndetse yabashyize no muri forum y’amashyaka ya politiki yemewe mu Rwanda. Ubu buryo ntacyo bwatanze kuko abasigaranye na Me Ntaganda bakomeje kwihagararaho n’ubwo benshi muri bo bafunganywe nawe ariko abasigaye hanze bakomeje ibikorwa byabo.

Ubu noneho Leta yahagurutse. Nyuma yo gushaka kurigisa umwe mu bayobozi ba PS Imberakuri, Bwana Jean Baptiste Icyitonderwa mu minsi ishize, ku mugoroba wo kuri iki cyumweru tariki ya 29 Mata 2012, Polisi yataye muri yombi abayoboke ba PS Imberakuri bagera ku 9 bari bagiye gusura nyina wa Me Bernard Ntaganda, umukecuru w’imyaka 92.

Ngo abo barwanashyaka bararegwa ngo kuvogera urugo rwa nyina wa Me Ntaganda ngo no gukora inama ndetse ngo bari bafite n’inyandiko ngo ”zikangurira abanyarwanda kwigomeka”. Nk’uko bitangazwa n’umuvugizi wa Polisi, Supt Theos Badege.

Nta gushidikanya ko iri terabwoba n’ibindi bikorwa bya Leta y’u Rwanda bigamije gucecekesha burundu abatavuga rumwe na Leta bari bashoboye gukandagiza ikirenge mu gihugu mbere y’amatora y’abadepite ateganijwe mu mwaka utaha wa 2013.

Marc Matabaro
Rwiza News

Police imaze guta muri yombi abayoboke b’ishyaka PS Imberakuri!

Police imaze guta muri yombi abayoboke b'ishyaka PS Imberakuri! 313414_148758131889001_1553302479_nAmakuru mashya ni uko abarwanashyaka ba PS Imberakuri bagera ku munani batawe muri yombi n’igipolisi cya Kigali i Nyamirambo aho bari bahuriye gusura no gufata mu mugongo umukecuru ubyara Me Bernard Ntaganda ufungiye muri gereza nkuru ya Kigali.

Abatawe muri yombi bakaba ari bamwe mu bagize komite nkuru y’ishyaka na komite y’umujyi wa Kigali bakaba ubu babarizwa kuri station ya  polisi itaramenyekana aho bamwe bakeka ko baba bajyanywe i Nyamirambo.

abafashwe ni:

Sinyigenga Beatrice Vice-President wa kabiri
Ndamira Jean Claude President w’Umujyi wa Kigali
Nigirente James ushinzwe ubukangura mu mujyi wa Kigali
Twahirwa Jean de la Croix Vice president mu Mujyi wa Kigali
Mukarurema Marie Chantal Umubitsi
Mpakaniye Deny Umubitsi mu Mujyi wa Kigali
Niyitegeka Protais Umunyamabanga ukoraho
Shadia bita maman Mahoro

Birababaje kubona igipolisi cy’u Rwanda gikomeje guhohotera abatavugarumwe n’ubutegetsi mu gihe baba bashaka gusura umwe muri bo cyangwa undi wese baba bifuza gusura. Ibi ni urukozasoni ku gipolisi no ku gihugu kwirirwa gihiga abanyagihugu ku buryo bugeze hariya bitarigeze bibaho mu Rwanda.

Abakunda u Rwanda nimutabare amazi atararenga inkombe.

Majyambere Juvénal

Kigali

Turatabariza abayoboke ba PS Imberakuri

Turatabariza abayoboke ba PS Imberakuri 374149_143357749102666_100002853261715_162347_644674679_a

Alexis Bakunzibake

Bavandimwe,
Amakuru aturutse i Kigali aratumenyesha ko uyu munsi kucyumweru tariki ya 29 mata 2012 mu gica munsi, Police y’igihugu yateye urugo rwa Président wa PS-IMBERAKURI Me NTAGANDA Bernard ubu ikaba yarugose.

Abagize Comité Nyobozi na Comité y’umugi wa Kigali ba PS-IMBERAKURI bari bagiye gusura umubyeyi wa Me Ntaganda Bernard kugira ngo bifatanye nawe nyuma yakiriya cyemezo cyo gufungwa imyaka ine cyasomwe n’urukiko rwikirega.

Ikiboneka n’uko Police ishaka gufata Bwana Alexis Bakunzibake, Visi-Peresida hamwe n’umunyamabanga mukuru ba PS-IMBERAKURI.

Nyabuneka ni mutabare aba basore n’inkumi badakorerwa ibyo abandi bakomeje gukorerwa, byo kubavutsa uburenganzira cyangwa ubuzima bwabo.

Niduhaguruke twirengere.

Karangwa Semushi Gérard

PDP-Imanzi

Ese ubushake Bishop John Rucyahana afite nibwo abandi bayobozi bafite?

Ese ubushake Bishop John Rucyahana afite nibwo abandi bayobozi bafite? mi-dr-uchyahanaBishop John Rucyahana, Perezida wa Komisiyo y’ubumwe n’ubwiyunge (NURC) yagiranye ikiganiro na Radio Ijwi rya Rubanda, muri icyo kiganiro yagaragaje ikinyabupfura nk’umuntu wihaye Imana kandi yagaragaje kubaha abatumva ibintu kimwe nawe. Ibi bitandukanye n’Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa Komisiyo y’Ubumwe n’Ubwiyunge Dr Jean Baptiste Habyalimana, wagaragaje ubwoba no kurimanganya.

Tubibutse ko Bishop Rucyahana yahoze akuriye Diyosezi ya Shyira y’itorero ry’abangilikani.

Bishop John Rucyahana yavuze ku nshingano za Komisiyo y’ubumwe n’ubwiyunge no kubyagezweho muri iyi myaka 18 ku birebana n’ubumwe n’ubwiyunge mu banyarwanda. Yavuze ko inshingano ya mbere ya Komisiyo ari ukunga abanyarwanda bose mu mibanire no mu mikoranire yabo, ngo ubumwe bw’abanyarwanda nizo mbaraga zabo zibafasha kubaka igihugu, kwiyubaka ubwabo no kwigarurira abaciro bataye kubera amateka mabi baciyemo. Yavuze ko imibare komisiyo ifite ku rugero rw’ubwiyunge ari uko ngo hafi 80% by’abanyarwanda biyumvamo ubunyarwanda kurusha kwiyumva mu moko nk’uko byahoze.

Ibi ariko ntabwo abivugaho rumwe n’abanyarwanda benshi babona ko iyo komisiyo ari iy’umurimbo gusa, kuko idashaka kwinjira mu bibazo by’abanyarwanda ibihereye mu mizi ahubwo ikikorera gahunda za Leta, kandi mubyo abanyarwanda bashinja iyo Leta ari ukubangamira ubwiyunge bw’abanyarwanda ikoresha politiki y’ivangura mu mayeri ibeshya ngo nta moko aba mu Rwanda, itoteza, no kugerageza kugoreka amateka ngo ikingire ikibaba bamwe mu bayigize bahohoteye abanyarwanda.

Kandi Bishop John Rucyahana yasubije ibibazo bya Radiyo Ijwi Rya Rubanda ku birebana n’ubusumbane mu Rwanda no ku buryo abaturage bataka abategetsi ntibabumve ndetse tutibagiwe ivangura hagati y’impfubyi z’abahutu n’abatutsi mu gufashwa.

Mu gusoza Bishop John Rucyahana avuga ku byakorwa kugira ngo abanyarwanda b’ingeri zose bumvikane ku kibazo cy’ubumwe n’ubwiyunge; ni naho ahuriza n’abanyarwanda benshi batavuga rumwe n’ubutegetsi ku gitekerezo cy’uko habaho inama ihuza intumwa za Komisiyo y’ubumwe n’ubwiyunge n’abanyarwanda bari mu Burayi, kugira ngo abazayizamo bashobore kwungurana ibitekerezo ku cyakorwa kugira ngo ubumwe n’ubwiyunge bugerweho. Ambasade ngo zinafite n’amabwiriza yo gutegura bene iyo mibonano.
Ikiganiro mushobora kucyumva hano hasi:

http://mixlr.com/ijwi-rya-rubanda/showreel/ijwi-rya-rubanda-kuva-kuwa-kane-26042012-saa-0940-london-time

igice cya mbere ni uguhera kuri 10:30:30 kugeza kuri 10:58:00
igice cya kabili ni uguhera kuri 11:36:15 kugeza kuri 12:01:30
igice cya gatatu ni uguhera kuri 12:38:30 kugeza kuri 12:51:40

Marc Matabaro
Rwiza News

Ishyaka PS Imberakuri riramagana ikatirwa rya Me Bernard Ntaganda

Ishyaka PS Imberakuri riramagana ikatirwa rya Me Bernard Ntaganda LA-FEUILLE-DE-ROUTE-DU-PARTI-SOCIAL-IMBERAKURI

ITANGAZO RIGENEWE ABANYAMAKURU N° 09/P.S.IMB/012

Nyuma yuko urukiko rw’ikirenga rushimangiye icyemezo cy’urukiko rukuru rwa Kigali cyo gufunga umuyobozi w’ishyaka Me Bernard NTAGANDA imyaka ine, ishyaka ry’IMBERAKURI riharanira imibereho myiza ritangarije abanyarwanda,incuti z’u Rwanda n’ Imberakuri by’umwihariko ibi bikurikira:

- Kuri uyu wa Gatanu kuwa 27/04/2012 nibwo urukiko rw’ikirenga rwashimangiye icyemezo urukiko rukuru rwa Kigali rwari rwafatiye umuyobozi w’ishyaka Me Bernard NTAGANDA kuwa 16/01/2011 cyo kumufunga imyaka ine hamwe n’ihazabu y’amafaranga ibihumbi ijana;

- Mu bujurire bwe, Me Bernard NTAGANDA yari yifuje ko abamushinja bahamagarwa mu rukiko bagasobanura mu ruhame ibyo bamushinja kugirango nawe ashobore kubyisobanuraho. Ishyaka ry’IMBERAKURI riributsa kandi ko ubujurire bwari bwarateganijwe kuwa 02/11/2011 bukaza kwimurwa nyuma y’aho bamwe mubo ubushinjacyaha bwakoresheje ngo bamushinje bandikiye urukiko rw’ikirenga kuwa 24/10/2011 basaba guhabwa umwanya wo kwisobanura ku buhamya umushinjacyaha abitirira. Abandikiye urukiko ubwo bahise bashyirwa ku nkeke basabwa ngo kubonana n’ubushinacyaha mbere y’uko urubanza rw’ubujurire rutangira.

- Mu minsi ibiri y’ubujurire bw’uru rubanza, abatanga buhamya ntibigeze bahabwa umwanya wo kugirango bahangane na Me Bernard NTAGANDA kubyo ubushinjacyaha bumurega. Ibyo nibyo byatumye Me Bernard NTAGANDA afata icyemezo cyo kudaha agaciro icyemezo icyo aricyo cyose kizamufatirwa n’urukiko rw’ikirenga. Aha, twakwibutsa ko iki cyemezo cyari gusomwa kuwa 20/04/2012 saa ine, babonye ishyaka ry’IMBERAKURI ritabyitabiriye, urukiko rukimurira saa kumi m’imwe. Mu ma saa kumi n’ebyiri, niho umucamanza yavuzeko icyemezo kizasomwa kuwa 27/04 ariho uyu munsi.

- Dushingiye rero kubyirirwa bikorerwa umuyobozi mukuru w’ishyaka aho afungiye, amakinamico yose yakozwe kugirango afungwe ndetse n’imanza z’abandi batavuga rumwe na leta zabanjirije uru rubanza, ishyaka ry’IMBERAKURI risanga nta gitangaza cyabaye kuko byari kuba igitangaza iyo biba ukundi. Ntabwo wakumva icyemezo uru rukiko rwafatiye umuyobozi wa PDP Imanzi bwana Deo MUSHAYIDI, ngo wumve icyafatiwe abanyamakuru b’umurabyo Madamu NKUSI UWIMANA Agnes na MUKAKIBIBI Saidate ngo wongere wumve icy’ubushinjacyaha buri gusabira umuyobozi wa FDU Inkingi Mme INGABIRE UMUHOZA Victoire ndetse n’uko ubucamanza bukora muri rusange aho bwahindutse urukuta rw’amategeko rwo kwikiza abo leta idashaka bose, ngo nurangiza witegure ko hari ikindi cyemezo cyafatirwa Me Bernard NTAGANDA wafashe iya mbere mu kunenga leta imbonankubone.

Ishyaka ry’IMBERAKURI rirahamagarira abanyarwanda kumva ko iyi ari imwe mu nzira abifuza impinduka banyuramo. Bityo ibyemezo nk’ibi ntihagire uwo bica intege, ahubwo birusheho kubongerera imbaraga zo gukora no gukorera hamwe kugirango turwanye mu mahoro ibi byemezo bifatirwa abanyarwanda by’umwihariko abatavuga rumwe n’ubutegetsi bwa Kigali.

Ishyaka ry’IMBERAKURI ryongeye kwereka inshuti z’u Rwanda ikibazo cyugarije abanyarwanda ribibutsa kandi ko kudatabara uwagutabaje bifatwa nk’ubufatanyacyaha.
Ntagushidikanya ukuri guca mu ziko ariko ntigushya. Mukomeze mugire Urukundo, Ubutabera n’Umulimo.

Bikorewe i Kigali kuwa 27/04/2012
Alexis BAKUNZIBAKE
Visi prezida wa mbere

Charles Taylor ahuriye kuri byinshi na Paul Kagame

Charles Taylor ahuriye kuri byinshi na Paul Kagame arton8538-190x300Charles-Taylor_2112061b-211x300Muri iki cyumweru gishize twumvise amakuru y’ukuntu Urukiko rw’umuryango w’Abibumbye rwahamije icyaha Bwana Charles Taylor wahoze ari umukuru w’igihugu cya Liberia, yaregwaga ibyaha by’intambara n’ibindi byibasiye inyoko muntu byabereye muri Sierra Leone bigera kuri 11, ariko urukiko rwashoboye kumuhamya ibyaha 8 gusa. Charles Taylor ibyo byaha yarabihakanye anavuga ko atigeze akandagira muri Sierre Leone. Kagame nawe yakandagiye muri Congo gake cyane!

Nyuma yo kumva aya makuru twakoze igereranya hagati ya Charles Taylor na Paul Kagame.

1.Bose batangiye ari inyeshyamba bafashijwe n’ibihugu by’ibihangange (Amerika n’ibindi) bibakingira ikibaba mu bibi bakoraga bigira indakoreka (Kuri Kagame we birakomeje)

2.Bose bumvaga bafite ingufu za gisirikare ku buryo mu turere baturanye bari barigize ibihangange bakica bagakiza bakumva ko ntawabakoraho (kuri Kagame niko bimeze ubu)

3.Bateye intambara mu bihugu by’abaturanyi bakoresheje imitwe y’inyeshyamba bihitana abasiviri batagira ingano (Kagame we birakomeje muri Congo) Taylor yakoresheje RUF muri Sierre Leone, Kagame yakoresheje AFDL, RCD, UPC, CNDP, Ubu noneho ageze mu bahoze muri FDLR na Mai Mai kugira ngo basahure amabuye y’agaciro y’ibyo bihugu (Kagame we arakomeje muri Congo)

4. Bombi bakandamije abaturage b’ibihugu byabo bakoresheje igitugu n’iterabwoba, bakunze kwibeshya ko abaturage babakunda kandi ahubwo babatinya. Abaturage ba Liberia babwiraga Taylor bati: wishe mama, wishe data, ariko nzagutora kugira ngo nanjye nshobore kubaho utanyica. Na Kagame iyo yibeshya ko abanyarwanda bamukomera amashyi yarabiciye ababyeyi n’abavandimwe ntakibeshye ko ari ukumukunda ahubwo n’ugutinya ko nabo yabica nk’uko aba yarishe bene wabo.

5. Bose bafite imitungo myinshi bakuye mu busahuzi bw’ibihugu byabo cyangwa by’abaturanyi, bagenda batagaguza bagura abantu batandukanye kugira ngo bitwe ibihangange. (urugero:Taylor yashatse guha diamant Naomi Campbell, naho Kagame yashatse kugura bamwe muri Obama administration).

6.Bombi bari bafite amayeri yo kugura no gutera ibipindi ababarwanya ngo babigarurire babashyire ku ruhande rwabo.
Charles Taylor yakagombye kubera urugero Paul Kagame, ariko nta kundi byagenda kuko Paul Kagame amaze kurenga ihaniro, abanyarwanda twizere ko amahanga azagera aho akareba inzirakarengane zikomeje guhohoterwa akirengagiza inyungu afite kuri Kagame.

Marc Matabaro
Rwiza News

12345...9

archivesallahalwatanalmalik |
pk2012legislatives |
rectificador |
Unblog.fr | Annuaire | Signaler un abus | thevoiceofpresidentielles
| legislative2012
| cournonpartisocialiste